Kroz povijest žene su bile nositeljice promjena, pokretačice napretka i tihe junakinje svakodnevice. Bilo da su predvodile revolucije, borile se za prava ili nesebično gradile obitelji i zajednice, njihova snaga nikada nije ostala neprimijećena. Svaka žena nosi svoju priču – priču o borbi, uspjehu, ljubavi i snovima.
Međunarodni dan žena ima bogatu povijest koja seže više od jednog stoljeća unazad i vezana je uz borbu žena za radnička prava, ravnopravnost i bolje životne uvjete.
Počeci
Dan žena povezan je s pokretima za prava žena u industrijskim zemljama. Ideja za obilježavanjem Dana žena pojavila se koncem 19. stoljeća, kada su žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila u New Yorku protestirale zbog loših radnih uvjeta i oskudnih plaća. Nakon što ih je policija rastjerala, te iste žene osnovale su sindikat. U New Yorku 1909. godine, 15 000 žena marširalo je gradom tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće te pravo glasa.
Prvi Dan žena (1910. – 1911.)
Na prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin, na Međunarodnoj konferenciji socijalističkih žena 1910. godine u Kopenhagenu, odlučeno je da se ustanovi dan posvećen borbi za prava žena. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. u nekoliko europskih zemalja (Austrija, Danska, Njemačka i Švicarska).

8. ožujka postaje simbol borbe
Jedan od ključnih događaja dogodio se 1917. u Rusiji, kada su žene prosvjedovale zbog nestašice hrane i loših uvjeta tijekom Prvog svjetskog rata. Ovaj prosvjed označio je početak Februarske revolucije, a četiri dana kasnije car Nikolaj II. bio je prisiljen abdicirati. Kao rezultat, 8. ožujka postao je državni praznik. Ipak, u velikom broju komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju prvotnu ideološku osnovu te je postao prilika da muškarci iskazuju ljubav i poštovanje ženama.
UN-ova podrška 1975.
Ujedinjeni narodi su 1975. godine, koju su proglasili Međunarodnom godinom žena, službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena, dajući mu globalnu prepoznatljivost i fokus na prava žena i rodnu ravnopravnost.

Dan žena danas
Dan žena se obilježava širom svijeta kao prilika za promicanje prava žena, osvještavanje o nejednakostima koje i dalje postoje te slavljenje društvenih, ekonomskih, kulturnih i političkih dostignuća žena. On je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu.
Dan žena u Hrvatskoj
Od 2016. godine u Hrvatskoj se Dan žena obilježava prosvjednom manifestacijom „Noćni marš“. Cilj je ovog okupljanja podsjetiti na važnost borbe za ravnopravnost spolova te obilježiti društvena, politička i gospodarska dostignuća žena. U fokusu su ove manifestacije sve žene koje su bile žrtve femicida, silovanja i svih ostalih oblika rodno uvjetovanog nasilja. Manifestacija „Noćni marš“ trenutačno se održava u nekoliko hrvatskih gradova, a to su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Šibenik, Karlovac i Pula.
Međunarodni dan žena nije samo prilika za slavlje već i podsjetnik na dugu povijest borbe za ravnopravnost, dostojanstvo i prilike koje su danas dostupne zahvaljujući hrabrim ženama koje su živjele prije nas. No ovaj dan je i poziv da se zajedno nastavimo zalagati za svijet u kojem svaka žena ima pravo biti ono što želi – bez ograničenja, predrasuda i nepravdi.
Najutjecajnije žene u povijesti
- Rosa Parks – afroamerička aktivistica za ljudska prava
- Coco Chanel – francuska modna kreatorica
- Eleanor Roosevelt – američka spisateljica i političarka
- Marie Sklodowska Curie – francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla
- Majka Tereza – katolička svetica i redovnica
- Anna Frank – nizozemska spisateljica židovskoga podrijetla
- Amelia Earhart – američka pilotkinja
- Florence Nightingale – engleska bolničarka
- Rosalind Franklin – engleska kemičarka
- Harriet Tubman – američka aktivistica za ljudsku slobodu










Ako vas zanima nešto više o ženskoj ulozi kroz povijest, u katalogu naše knjižnice možete pronaći nekoliko zanimljivih knjiga:
- Slavne žene stare povijesti: životi žena u društvima starog svijeta, M. Tomorad
- Povijest žena, K. Radziwill
- Moja povijest žena, M. Perrot
- Žene i moć: povijesna geneza jednog interesa, L. Sklevicky.
Autorice: Anamarija Ljutić i Ana Jurić