Što je zapravo umjetna inteligencija?
Definicije umjetne inteligencije su brojne, ali, najjednostavnije rečeno, umjetna inteligencija sposobnost je nekog uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti.
Razvoj umjetne inteligencije temelji se na tzv. strojnom učenju, tj. neuronskim mrežama, što takvim sustavima omogućuje svladavanje velike količine znanja, komunikaciju s čovjekom ili nekim drugim neživim sustavom, učenje na temelju iskustva, donošenje zaključaka, prilagodljivo ponašanje, složeno planiranje i dr., pri čemu su, za razliku od čovjekove sposobnosti da istodobno obavlja raznovrsne funkcije, današnji inteligentni sustavi još uvijek specijalizirani za uži raspon mogućnosti.
Vrste umjetne inteligencije
Postoje softveri umjetne inteligencije koji podrazumijevaju različite virtualne asistente, softvere za analizu slika, tražilice, sustave za prepoznavanje govora, lica itd. Osim softvera umjetne inteligencije postoji i „ugrađena“ umjetna inteligencija koja obuhvaća robote, autonomne automobile, bespilotne letjelice, internet stvari (IoT) i slično.
Povijest umjetne inteligencije
Razvoj umjetne inteligencije započeo je 1950-ih godina zahvaljujući britanskom matematičaru i logičaru Alanu Turingu. Turing je 1950. godine osmislio Turingov test, eksperiment koji je trebao ocijeniti sposobnost stroja da imitira ljudsko ponašanje. Da bi stroj prošao Turingov test, morao je biti u stanju komunicirati s osobom na način da je uvjeri kako je on zapravo ljudsko biće. Ovaj test postavio je temelje za daljnji razvoj umjetne inteligencije, postavljajući pitanje: Može li stroj misliti?
Nakon toga uslijedio je brzi napredak u području umjetne inteligencije. 1961. godine razvijen je šahovski program koji je igrao na razini šahovskog majstora. 1965. godine započeo je rad na Dendralu, ekspertnom sustavu koji je pomagao kemičarima u analizi nepoznatih organskih molekula koristeći spektre masa i kemijsko znanje. 1966. godine stvoren je prvi chatbot program, ELIZA, koji se smatra pretečom današnjih chatbotova.
Tijekom 1960-ih godina razvijen je programski jezik Fortran, a zatim su stvoreni prvi stvarno korisni ekspertni sustavi, poput MYCIN-a, koji je mogao dijagnosticirati bakterijske krvne infekcije i preporučiti odgovarajuće liječenje. Iako MYCIN nije imao dovoljno široko znanje, rješenje je pronađeno u umrežavanju tisuća računalnih procesora, što je omogućeno razvojem računala Connection Machine, koje se smatra prvim primjerom umjetne neuronske mreže.
Danas se sustavi umjetne inteligencije koriste u industrijama poput zdravstva, inženjerstva, građevine, robotike, umjetnosti i mnogim drugim. Umjetna inteligencija postaje sve prisutnija u svakodnevnim ljudskim aktivnostima, a među najpoznatijim alatima su Appleov virtualni asistent Siri, razni generatori fotografija i teksta, te sve popularniji ChatGPT.
Hoće li nas zamijeniti AI?
Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan i ovisi o mnogim faktorima. Naime, zadnjih nekoliko godina umjetna inteligencija ubrzala je i automatizirala većinu naših rutinskih zadataka. Zbog toga može doći do straha od gubitka radnih mjesta koja se uvelike sastoje od obavljanja ponavljajućih zadataka. Međutim, to bi moglo stvoriti nove prilike u područjima poput razvoja tehnologije, analize podataka i upravljanja umjetnom inteligencijom, za što bi se tražili mnogi stručnjaci.
S druge strane, postoje mnoge profesije koje zahtijevaju ljudsku kreativnost, emocionalnu inteligenciju i socijalne vještine – to su vještine u kojima su ljudska bića puno bolja od trenutnih sustava umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija može pomoći u olakšavanju ili unapređenju tih poslova, ali vjeruje se da neće potpuno zamijeniti ljude u mnogim industrijama.
Književne preporuke:
Ukoliko te zanima više o umjetnoj inteligenciji, preporučamo ti sljedeće naslove iz našeg kataloga:
- Umjetna inteligencija: moderan pristup, Stuart J. Russell
- Povijest umjetne inteligencije: razvoj informacijsko-komunikacijskih aspekata u umjetnoj inteligenciji, Lana Žaja
- Strojno učenje: nova umjetna inteligencija, Ethem Alpaydin
- Etika umjetne inteligencije, Tomislav Bracanović
Autorica: Ana Jurić