Zamislite Rijeku krajem 19. stoljeća – grad na raskrižju moćnih država, s pogledom na more, ali s infrastrukturom koja ne prati ambicije koje nosi njezin geografski položaj. Luka postoji, brodovi dolaze i odlaze, ali grad još uvijek čeka ključni trenutak koji će ga pretvoriti u jedno od najvažnijih pomorskih središta srednje Europe. Taj trenutak dolazi s čovjekom koji nikada nije živio u Rijeci, ali joj je dao nešto što će trajno oblikovati njezinu budućnost – Gábor Baross.
Tko je bio Gábor Baross?
Poznat kao “željezni ministar”, Baross je bio vizionar i jedan od najvažnijih političara Austro-Ugarske krajem 19. stoljeća. Diplomirao je pravo na Peštanskom sveučilištu. Njegova strast nisu bile samo riječi i zakoni – njegov svijet bile su željeznice, ceste, luke i trgovačke rute. Kao ministar trgovine i kasnije ministar prometa, vjerovao je da napredak leži u modernizaciji infrastrukture, a Rijeka mu je bila ključna točka za ostvarenje te vizije.
Kako je Baross promijenio Rijeku?
Do kraja 19. stoljeća, riječka luka imala je velik potencijal, ali nije mogla konkurirati drugim europskim lučkim centrima. Baross je znao da luka ne može biti uspješna bez kvalitetne željezničke povezanosti s unutrašnjosti Austro-Ugarske. Njegova vizija bila je jednostavna: povezati Rijeku s Budimpeštom i ostatkom srednje Europe, kako bi luka postala ključna točka za trgovinu i izvoz.
Zahvaljujući njemu, 1882. godine završena je željeznička pruga Rijeka–Budimpešta, što je donijelo ekonomski procvat i rast prometa u luci. Ulaganja su se nastavila – prošireni su gatovi, izgrađena nova skladišta i modernizirane dokovske strukture. U samo nekoliko godina, Rijeka je postala jedna od najvažnijih luka Austro-Ugarske, a njezin uspon bio je nezaustavljiv.
Naslijeđe “željeznog ministra”
Gábor Baross preminuo je mlad, u dobi od samo 44 godine, ali njegov utjecaj na Rijeku ostao je neizbrisiv. Njegova strategija povezivanja kopna i mora oblikovala je grad, a riječka luka nastavila je rasti, čak i nakon raspada Austro-Ugarske. Danas, dok šećemo uz Molo Longo i gledamo brodove koji pristaju u riječkoj luci, teško je ne pomisliti na vizionare poput Barossa koji su grad učinili onim što jest.
Njegova zasluga vidljiva je u sadašnjem nazivu jednoga dijela luke, koji se ranije nazivao Riječka luka za drvo, a koja danas nosi naziv Luka Baroš (Porto Baross).
Riječka luka možda je danas dio novih globalnih tokova, ali njezini temelji i dalje stoje na viziji jednog “željeznog” čovjeka koji je znao da se budućnost gradi – tračnicu po tračnicu, val po val.
Za one koje žele znati više, dođite na predavanje, koje će se održati 18. ožujka u 18:00 sati u prostoru Sveučilišne knjižnice (Dvorana izložbe Glagoljica): https://svkri.uniri.hr/radanje-i-uspon-rijeckog-porta/