Zbog nužnosti zaštite građe od daljnjeg propadanja, određeni naslovi iz fonda Knjižnice nisu dostupni korisnicima. Posebno je to problem kod novinske građe iz zavičajne zbirke Adriatica, a koja je dostupna ili samo u SVKRI ili eventualno u još nekom manjem broju knjižnica.

Kako bi se maksimalno sačuvali fizički primjerci u fondu, ali uz istovremeno osiguranje pristupa sadržaju ove građe, u Sveučilišnoj knjižnici započelo se s postupkom digitalizacije. Prioritet je dan novinskoj i drugoj staroj građi koju korisnici traže, no zbog lošeg stanja primjerka, Knjižnica ne može udovoljiti zahtjevima.

Novine su štivo čija je osnovna namjena oduvijek bila obavještavati što širi krug čitatelja o dnevnim događajima u određenoj sredini. Trebaju biti što pristupačnije cijenom, pa se tiskaju na papiru lošije kvalitete, a za najveći broj čitatelja vrijedi pravilo „pročitaj pa baci“, jer sutradan već izlazi novi broj. 

Međutim, kada se dogodi da se na nekom mjestu očuvaju brojevi određenog novinskog naslova kroz godine, desetljeća, pa i stoljeća, novine dobivaju novi karakter – od štiva za koje vrijedi pravilo „pročitaj pa baci“, postaju neprocjenjiv izvor za sveobuhvatno istraživanje povijesti sredine u kojoj su izlazile, postaju zapravo memorija te sredine, što je samo drugi naziv za pojam „kulturna baština“. I zaista, novine se nerijetko i s pravom službeno registriraju kao „kulturno dobro“ jedne nacije, što njihove imatelje obvezuje na trajno očuvanje.  

Brzo propadanje novinskog papira uzrokuje da upravo stara novinska građa spada u danas najugroženija kulturna dobra. To sili njezine imatelje da ograničavaju fizički doticaj korisnika sa starim novinama ili da ulažu ogromna sredstva u tehnološke postupke koji fizički produžavaju vijek papira i tiska. 

Informacijske tehnologije omogućavaju knjižnicama da povijesne novine u svojim fondovima istovremeno i očuvaju visokokvalitetnom digitalizacijom uz pohranjivanje na elektroničkom mediju, i učine dostupnima najširem krugu zainteresiranih putem objavljivanja punih tekstova na webu u digitalnim zbirkama, ali i putem online knjižničnih pomagala (elektroničkih kataloga, bibliografija i popisa) za efikasno pronalaženje željenih sadržaja, bilo da se sadržaji nalaze u fizičkom ili elektroničkom obliku.  

Zato je digitalizacija starih zavičajnih novina iz fonda Sveučilišne knjižnice, pohrana digitalnog sadržaja, njegovo objavljivanje na webu i uvrštavanje u online informacijska pomagala Knjižnice dugoročan prioritetni zadatak Sveučilišne knjižnice Rijeka.

Digitalizirane riječke novine pogledajte ovdje.

Članci o Rijeci u starim riječkim novinama

Osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, glavni bibliotekar Naučne biblioteke i zaslužni zavičajni bibliograf profesor Zlatko Keglević, za potrebe projekta istraživanja i pisanja cjelovite povijesti Rijeke, izrađuje bibliografiju novinskih članaka o Rijeci u dijelu riječkih novina, u razdoblju od 1843.-1918. godine. Zamišljena kao prvi dio bibliografije, ostaje kao strojopis autograf u fondu Sveučilišne knjižnice.

Bibliografski su opisani i sadržajno obrađeni članci iz šesnaest naslova novina koje su izlazile u Rijeci u razdoblju od 1843. do 1918. godine. 

Predgovor bibliografiji iz 1992. godine / Zlatko Keglević

Predgovor elektroničkoj bibliografiji / prof. dr. sc. Srećko Jelušić

Elektroničku bibliografiju članaka o Rijeci u riječkim novinama pogledajte ovdje.

U skladu s zahtjevima korisnika i prema utvrđenom stanju svakog pojedinog primjerka ufondu, Sveučilišna knjižnica provodi digitalizaciju te kroz svoj katalog omogućava pristup ovom sadržaju. Najveći dio digitalizrane građe pripada Zbirci stare i rijetke građe.

Popis digitaliziranih knjiga iz Zbirke stare i rijetke građe pogledajte ovdje, a popis digitaliziranih časopisa ovdje.

Digitalnim objektima moguće je pristupiti sa IP adrese Knjižnice.

Inkunabula ili prvotisak naziv je za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.

Sveučilišna knjižnica u svom fondu čuva 16 svezaka s ukupno 21 naslovom inkunabula. Kako bi se sačuvalo postojeće fizičke primjerke, uz istovremeno omogućavanje pristupa ovoj vrijednoj građi, Knjižnica je u 2020. godini digitalizirala sve inkunabule u fondu.

Više o inkunabulama, inkunabulistici i inkunabulama uz fonda Knjižnice pogledajte ovdje.