Ostale posebne zbirke
Zbirka Mohorovičić
Kroz višestoljetnu povijest Sveučilišne knjižnice njezinom se fondu kontinuirano priključuju knjižnične zbirke koje su posjedovale riječke povijesne institucije, ali i ugledni pojedinci i obitelji čiji je život i rad vezan za Rijeku i okolicu. Tako je 1981. godine, bez popratne dokumentacije, u tadašnju Naučnu biblioteku pristigla i knjižnica obitelji Mohorovičić.
Pristigli primjerci su odmah inventarizirani u inventarnoj knjizi darovane građe, no sustavna obrada ovog fonda ustuknula je pred prioritetnom obradom obveznog primjerka Republike Hrvatske i građe potrebne za studij i istraživački rad pripadnika riječkih kulturnih institucija i visokoobrazovnih ustanova.
Interes za ovu građu u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka ponovno se pojavio 2007. godine kada je u Rijeci i ostatku Hrvatske bogato obilježena 150. godišnjica rođenja Andrije Mohorovičića (1857.-1936.), kojom je domaća i međunarodna javnost upozorena na izuzetan značaj znanstvenog rada Andrije Mohorovičića u hrvatskim i međunarodnim okvirima, nesrazmjeran pažnji koja se dotad poklanjala životu i djelu ovog hrvatskog znanstvenka. Iste je godine započelo u Državnom arhivu u Rijeci i istraživanje rodoslovlja obitelji Mohorovčić kojoj, pored istaknutog velikana seizmologije 20. stoljeća, pripadaju i druge ugledne osobe hrvatske kulture i znanosti. Njegov sin Andrija (1884.-1963.) bio je sudac, a drugi sin Stjepan (1890.-1980.) poznati matematičar i fizičar koji je u mnogim aspektima nastavio znanstveni rad svojega oca.
Zbirka Mohorovičić nastala je tijekom 2010. godine obradom 600-tinjak knjiga preuzetih 1981. godine. Pretežno se radi o knjigama s ex librisom dr. Stjepana Mohorovičića (361 primjerak), a samo je jedan primjerak označen ex librisom njegovog oca Andrije. Dr. Stjepan Mohorovičić je završio studij matematike i fizike kao i njegov otac, a postigao je značajne rezultate u seizmologiji, meteorologiji, astrofizici i teorijskoj fizici. U svjetskoj znanstvenoj javnosti poznat je po predviđanju postojanja pozitronija – vezanog sustava jednog pozitrona i jednog elektrona. Vrckav i živahna karaktera, bio je zrakoplovni entuzijast ljubitelj i nastavnik zračnog jedrenja. Zbog svojeg nepromišljenog karaktera i osporavanja Einsteinove teorije relativnosti u Hrvatskoj mu je znanstveni rad vrlo malo priznat.
Ima li među knjigama u ovoj zbirci i onih koje su pripadale Stjepanovom ocu Andriji Mohorovičiću i o kojoj se tu brojci može raditi, ostaje za istražiti. U svakom slučaju, zbirka predstavlja mali biser literature s područja prirodnih znanosti objavljene od druge polovice 19. do prve polovice 20. stoljeća. Naslovi prate interese svojeg/ih prethodnog/ih vlasnika na području matematike, fizike, meteorologije i seizmologije, ali isto tako pokazuju pripadnost općem intelektualnom kulturnom krugu svojeg vremena.
Sadržaj zbirke pogledajte ovdje.
Zbirka Branka Horvata
Branko Horvat (1928. – 2003.) jedan je od najvažnijih ekonomista Hrvatske i Jugoslavije u drugoj polovici 20. stoljeća, s ugledom i u svijetu. Bio je plodan znanstvenik i predani pedagog i zagovornik novih pogleda na gospodarstvo s aktivnom državnom politikom, demokracijom i samoupravljanjem.
Upisao se na Sveučilište u Zagrebu 1946. godine, gdje je najprije studirao elektrotehniku, da bi 1947. godine prešao na ekonomiju i diplomirao krajem 1951. godine. Prvi doktorat stekao je na matičnom sveučilištu 1955., a drugi 1959. godine obranom doktorskog rada na Sveučilištu u Manchesteru.
Znanstveni put započeo je na Institutu za naftu u Zagrebu, a nastavlja na Ekonomskom institutu u Zagrebu i Jugoslavenskom institutu za ekonomska istraživanja u Beogradu, čiji je bio prvi direktor. Kao profesor gostovao je na Sveučilištima u Beogradu i Ljubljani. Redoviti profesor na Sveučilištu u Zagrebu postaje 1975., gdje predaje do umirovljenja 1992. godine. Za svoj rad primio je mnoga znanstvena i stručna priznanja i stipendije.
Kao znanstvenik objavio je 29 knjiga, od kojih je velik broj preveden na više stranih jezika. Autor je preko 650 naslova objavljenih studija i znanstvenih i stručnih radova, koji su također prevođeni na strane jezike.
Sveučilišna knjižnica Rijeka obradila je tijekom 2018. godine zbirku građe iz privatne knjižnice Branka Horvata, koju su Knjižnici darovale njegove kćeri, Branka i Olga Horvat. Zbirka sadrži 4.430 jedinica knjiga i 549 svezaka časopisa.
Popis građe iz donacije Branka Horvata pogledajte ovdje.
Zbirka Branka Horvata smještena je u Palači Moise na otoku Cresu, gdje je pristup građi moguć uz prethodni dogovor.
Izvor: Dinamični gospodarski razvoj / Branko Horvat. Zagreb : Dom i svijet ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007.
Zbirka o zaštiti kulturne baštine
Američki Institut za muzejske i knjižnične službe (IMLS – Institute of Museum and Library Service iz Washingtona) donirao je Sveučilišnoj knjižnici Rijeka zbirku stručne literature na temu zaštite kulturne baštine.
Inicijativa IMLS-a nazvana Connecting to Collections – Bookshelf, početno je bila orijentirana na zaštitu američkih zbirki u posjedovanju malih i srednje velikih knjižnica i muzeja, kojima se zbog deficita financijskih i ljudskih resursa nisu mogli osigurati optimalni uvjeti za pohranu i zaštitu i kojima je iz istih razloga prijetilo propadanje. Zbirka je distribuirana u skoro 2900 muzeja, knjižnica i arhiva diljem Sjedinjenih Američkih država.
IMLS je uz pomoć salzburškog domaćina Skupa, organizacije Salzburg Global Seminar i seminara Connecting to the World’s Collections: Making the case of the Conservation of our Cultural Heritage održanog 2009., proširio područje djelovanja projekta na globalnu razinu.
Spomenuta inicijativa, putem koje je Zbirka i donirana, danas ima cilj distribuirati Zbirku u institucije diljem svijeta kao dio globalnog projekta Connecting to Collections: A Call to Action Initiative, projekta za zaštitu kulturne baštine.Tako su kontakti predstavnika IMLS-a i stručnjaka Sveučilišne knjižnice Rijeka na skupu u Salzburgu urodili ovom korisnom donacijom, a na preporuku riječke knjižnice, još su dva kompleta Zbirke donirana hrvatskim sveučilišnim knjižnicama, onoj u Osijeku i Zadru.
Sadržaji Zbirke (Bookshelf) odabrani su na temelju preporuka stručnjaka u suradnji sa Nacionalnim institutom za konzervaciju – Heritage Preservation.
Zbirka sadrži dvadeset dvije knjige, DVD, vodič za mrežne izvore te popratnu bibliografiju tematski sličnih tekstova i materijala koji su odabrani i izdvojeni od tristo izvora, od strane sto konzervacijskih stručnjaka.
Zbirka obiluje uputama o upravljanju građom, načinima njezine pohrane, zaštite, restauracije i očuvanja, mjerama pripravnosti u kriznim situacijama te promotivnim aktivnostima u smislu ekonomske propagande i prikupljanja financijskih sredstava s ciljem očuvanja baštine. Nalazi se u otvorenom pristupu u Znanstveno-istraživačkoj čitaonici a pristupiti joj se može i putem online kataloga Knjižnice. Namijenjena je knjižničnim, muzejskih i arhivskim djelatnicima, ali i svima onima koji su zainteresirani za zaštitu kulturne baštine na osobnoj ili široj razini.
Krajnji cilj projekta je probuditi svijest o propadanju vrijednih zbirki, probuditi kulturološku svijest te pronaći način da zajedno s kulturnom baštinom očuvamo i svoj nacionalni identitet.
Sadržaj zbirke pogledajte ovdje.