Glavni pedagoški ciljevi isusovačkog obrazovanja bili su oblikovanje jezičnog, moralnog i
vjerskog odnosa, postizanje pravilnog jezičnog izražavanja (lingua), običaja (mores) i pobožnosti (pietas) u učenika.
Latinska riječ humanitas…

Konstitucije Družbe Isusove u 4. dijelu propisuju: Ako je moguće, neka u kolegijima bude zajednička knjižnica. Ključ od nje neka se preda onima koji ga po rektorovu sudu moraju imati. Usto svatko će kod sebe imati knjige koje su mu potrebne. …

Prostorija u zgradi kolegija u kojoj se nalazila knjižnica tom je prilikom zapečaćena i proći će četiri godine do osnivanja nove komisije koja će popisati knjige i napraviti Inuentario e Catallogo della Bibliotecha e delli Libri delle…

Veliki broj naslova u ovoj skupini čine djela domaćih povjesničara ili su tematski vezana uz zavičajnu povijest - slike 1 i 2
Filozofija se temelji na Aristotelovom filozofskom sustavu i obuhvaća različita područja ljudske djelatnosti: od…

Djela znamenitih propovjednika na latinskom, njemačkom i izlaganja epistola i evanđelja na talijanskom služila su isusovcima za vježbe iz praktičnog govorništva - slike 1 i 2
Najmanja cjelina u zbirci sadrži djela o anatomiji, farmaciji,…

Najveća cjelina u zbirci sadrži klasična djela antičkog doba, rječnike i slovnice nekoliko evropskih jezika te priručnike iz prozodije, poetike, metrike i drame. Izdvojili smo djela Riječanina Kajetana Vicića, autora najvećeg epa u korpusu…

Brojna skupina u kojoj se nalaze djela o meditaciji, duhovne vježbe, priručnici za asketski život i druga djela vezana uz katoličku duhovnost. - slika 1
Ovdje nalazimo zbornike kanonskog i građanskog - slike 2 i 3

U skupini su djela iz moralne teologije, katekizmi i klasične teološke rasprave. Izdvojili smo djelo hrvatskog isusovca Franje Ksavera Pejačevića - slika 1
Skupina obuhvaća djela sv. Ambrozija, sv. Jeronima, sv. Grgura Velikog i ostalih…

U ovoj su skupini knjige i brošure nastale za potrebe isusovačkog reda - slike 1 i 2
Ova skupina obuhvaća knjige koje su na bilo koji način u suprotnosti s katoličkom vjerom; iako zabranjene za javnost, čuvaju se u knjižnicama vjerskih…

Nazivi razreda označavali su ciljeve nastave: gramatički razredi (grammatica) u kojima se podučavala pravilna uporaba latinskog jezika.
Sljedeći stupanj je humanistički ili poetski razred (humanitas sive poesis) koji je davao poduku u…

Artes ili scientiae naturales (što se ne smije pomiješati s današnjim prirodoslovnim znanostima; u ovom kontekstu naturalis se upotrebljava u opreci prema supernaturalis tj. Bogoslovni) obuhvaćaju logiku, filozofiju prirode, metafiziku, etiku i…

U studij teologije spada proučavanje Svetog pisma, skolastička teologija i patrologija (sv. Ignacije to naziva pozitivnom teologijom). Na teološkom će se služiti Svetim pismom, djelima crkvenih otaca, prije svega za tzv. pozitivnu teologiju, a…

Nakon ukidanja isusovačkog reda, studij Nautike, koji je djelovao pri tršćanskom isusovačkom kolegiju, a vodio ga riječki isusovac Franjo Ksaver Orlando, s knjigama i instrumentima seli u Rijeku gdje će otac Orlando otvoriti Katedru nautike,…

Ex libris (lat. iz knjiga, ex libris meis), znak vlasništva na knjizi, obično na unutarašnjoj strani korica ili naslovnoj stranici; rađen rukom, otisnut žigom ili umnožen na posebnom listu kao naljepnica, sadrži ime ili inicijale vlasnika te…

Dvostruki ekslibris De Benzoni i Collegium Fluminensis - slika 1
Dvostruki ekslibris, Franciscus Bagnus i Collegium Fluminensis - slika 2
Ekslibris Congregatio immaculatae conceptionis Beatae Mariae Virginis - slika 3

Ekslibris Missio Illyrico-Dalmatica Provinciae Austriacae Societatis Iesu - slika 1
Prebrisan ekslibris Collegium Fluminensis - slika 2
Profesor retorike Loy, isusovac koji nastavlja predavati u gimnaziji - slika 3

Ekslibris Seminarium Sancti Ignatii - slika 1
Uz godinu upisa je i datum, 12. kolovoza - slika 2
Za uporabu profesorima retorike i poezije - slika 3

Valjalo bi stoga točno utvrditi koliko je knjiga iz stare isusovačke zbirke do danas ostalo sačuvano u fondu spomenute knjižnice (Sveučilišne knjižnice u Rijeci) i nakon toga publicirati cjeloviti popis knjiga bivšeg isusovačkog…

Isusovci nisu osnovani kao red za školstvo, ali to ubrzo postaju. Od 1548. počinju osnivati obrazovne ustanove ne samo za pripadnike klera nego i za laike iz svih društvenih slojeva. Nastava je bila besplatna, financirana donacijama gradskih…

KNJIŽNICA RIJEČKOG ISUSOVAČKOG KOLEGIJA: OD KOLEGIJSKE KNJIŽNICE DO BAŠTINSKE ZBIRKE SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U RIJECI
Sveti Ignacije Lojolski osniva Družbu Isusovu u prvoj polovini 16. stoljeća, u okrilju katoličke reforme i…

Knjižnica je u nove prostorije u ulici Dolac 1 preselila u drugoj polovici 1956. godine, a rad s korisnicima započinje 1. 11. 1957.

U proljeće 1954. Gradski narodni odbor donosi odluku da se obnovi spaljena zgrada na adresi Dolac 1 i da se u nju smjeste kulturne ustanove Grada.

Koncem lipnja 1954. knjižnica se ponovno vraća u Dolac 12.

1953. - 1954. knjižnica seli u zgradu Vijećnice i budućeg Rektorata na adresi Gundulićeva 5.

Nakon oslobođenja 1945. knjižnica se ponovno vraća u stare prostorije i otvara za javnost 15. 10. 1945. Od 27. 10. 1948. postaje Naučna biblioteka.

21. travnja 1945. okupatorska vojska u povlačenju izlijeva bačvu benzina i podmeće požar u zgradi. Tom prilikom je zapadno krilo zgrade izgorjelo do temelja, a istočno do prizemlja. Knjižnična građa u prizemno/podzemnom dijelu je ostala…

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, vrijedne knjige su u sanducima spremljene u općinsku zgradu u Mošćenice, a nakon rata su vraćene u biblioteku. U rujnu 1944., po njemačkom vojnom nalogu, preostale knjige su preseljene u spremište u zgradu…

1932. knjižnica se vraća u Ciottinu, ali u namjenski preuređene prostorije u prizemlju i s ulazom iz ulice Edmondo De Amicis 12 (danas Dolac 12). Biblioteka je tada imala dvije čitaonice i devet soba za spremanje knjiga.

1925. - 1932. Villa Margherita (zgrada u Parku Vladimira Nazora). U zgradu je smješten Državni arhiv i Gradski muzej i nije bilo dovoljno prostora za biblioteku.

1892. - 1925. Novoosnovana Biblioteca civica useljava u dvije prostorije u zgradi muške škole, Ciotta 5 (danas Dolac 12). Za javnost je otvorena 5. 12. 1892. Tijekom Prvog svjetskog rata i nekoliko godina nakon njega Knjižnica je bila zatvorena za…

1814. Gradsko-gimnazijska knjižnica se vraća u svoj stari prostor u isusovačkom sjemeništu. 1889. članovi komisije rade na planu i uređenju javne biblioteke. Komisija je sredila biblioteku, izlučila dublete i uništila nevrijedne knjige.

1809. u vrijeme francuske okupacije Rijeke, knjižnica je po drugi put smještena u oratorij, ovog puta na pet godina. Nije poznato gdje se nalazila u razdoblju od 1791. do 1809. godine.

1788. gimnazija s knjižnicom seli u samostan augustinaca; kako je te godine car Josip II. ukinuo augustinski red, knjižnica je smještena u oratorij talijanske kongregacije Blažene Djevice Marije od Sedam Žalosti gdje ostaje do 1791.

1627. - 1788. knjižnica je smještena u isusovačkom kompleksu. Osnutkom gimnazije isusovačkog reda, isusovci su 1627. godine utemeljili bogatu knjižnicu. Građa iz te knjižnice predstavlja temeljni fond Sveučilišne knjižnice Rijeka.

Fotografija prikazuje zgradu u kojoj danas djeluje Sveučilišna knjižnica Rijeka.

Prikaz obiteljskog grba.

Njegovo ime zapisano je u izvješću Juventus Regii gymnasii Fluminensis juxta progressum in litteris, et moribus factum semestri altero iz 1826.

Osvrt na otvaranje novog kazališta iz novina La Varieta.