Povelja Ferdinanda II.
Tema
Povelju Ferdinanda II. iz 1633. potvrdio je 1637. njegov nasljednik Ferdinand III. (originali se čuvaju u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka)
Opis
Isusovci nisu osnovani kao red za školstvo, ali to ubrzo postaju. Od 1548. počinju osnivati obrazovne ustanove ne samo za pripadnike klera nego i za laike iz svih društvenih slojeva. Nastava je bila besplatna, financirana donacijama gradskih uprava i uz pomoć carskih povlastica. Obrazovanje laika bilo je usmjereno na oblikovanje društvene elite koja će odigrati važnu ulogu u duhovnom, kulturnom i društvenom životu.
Početkom 17. stoljeća u Rijeci se javlja sve veća potreba za javnim i organiziranim školstvom. Družba Isusova je već osnovala gimnazije u Zagrebu (1607.) i Trstu (1619.), a 1623. godine riječka gradska uprava započinje pregovore o osnivanju kolegija i seminara u Rijeci. Trebalo je pronaći financijska sredstva i primjerene prostorije za nastavnu i pastoralnu djelatnost Družbe. Grad je ponudio 200 forinti godišnje, staro školsko zdanje (domus scholae publicae), vrt i crkvu svetog Roka te kulu Sokol. Car Ferdinand II. isusovcima daje godišnju dotaciju od 400 forinti i prepušta im polovinu svoje dvorske desetine. Tome pridružuje oprost svih davanja na uvoz i izvoz, ukida porez na nekretnine i daje im pravo sječe u carskim šumama. Grofica Ursula Thonhausen daruje riječkom Zavodu posjede Veprinac, Kastav i Mošćenice uz bogate novčane donacije za izgradnju kolegija, crkve i seminara.
Na svetu Ceciliju, 22. studenog 1627., svečano je otvorena gimnazija u koju se upisuje 150 učenika. Do 1633. godine gimnazija ima svih šest razreda pa car Ferdinand III. u svojoj povelji od 31. srpnja 1633. riječkoj isusovačkoj gimnaziji daje povlastice i prava kojima se izjednačuje s akademijama i sveučilištima u Grazu, Beču i drugdje u Europi. Proći će gotovo sto godina do otvaranja fakulteta; studij Filozofije započinje nastavu 1726. godine sa 49 polaznika (slušača), a dvije godine kasnije, Teološki s 29 polaznika.
Početkom 17. stoljeća u Rijeci se javlja sve veća potreba za javnim i organiziranim školstvom. Družba Isusova je već osnovala gimnazije u Zagrebu (1607.) i Trstu (1619.), a 1623. godine riječka gradska uprava započinje pregovore o osnivanju kolegija i seminara u Rijeci. Trebalo je pronaći financijska sredstva i primjerene prostorije za nastavnu i pastoralnu djelatnost Družbe. Grad je ponudio 200 forinti godišnje, staro školsko zdanje (domus scholae publicae), vrt i crkvu svetog Roka te kulu Sokol. Car Ferdinand II. isusovcima daje godišnju dotaciju od 400 forinti i prepušta im polovinu svoje dvorske desetine. Tome pridružuje oprost svih davanja na uvoz i izvoz, ukida porez na nekretnine i daje im pravo sječe u carskim šumama. Grofica Ursula Thonhausen daruje riječkom Zavodu posjede Veprinac, Kastav i Mošćenice uz bogate novčane donacije za izgradnju kolegija, crkve i seminara.
Na svetu Ceciliju, 22. studenog 1627., svečano je otvorena gimnazija u koju se upisuje 150 učenika. Do 1633. godine gimnazija ima svih šest razreda pa car Ferdinand III. u svojoj povelji od 31. srpnja 1633. riječkoj isusovačkoj gimnaziji daje povlastice i prava kojima se izjednačuje s akademijama i sveučilištima u Grazu, Beču i drugdje u Europi. Proći će gotovo sto godina do otvaranja fakulteta; studij Filozofije započinje nastavu 1726. godine sa 49 polaznika (slušača), a dvije godine kasnije, Teološki s 29 polaznika.
Izvor
Originali se čuvaju u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka.
Bibliografski navod
“Povelja Ferdinanda II.,” SVKRI - povremene izložbe, pristupljeno 28. prosinca 2024., https://svkri.uniri.hr/digitalno/document/283.