1627. - 1788. knjižnica je smještena u isusovačkom kompleksu. Osnutkom gimnazije isusovačkog reda, isusovci su 1627. godine utemeljili bogatu knjižnicu. Građa iz te knjižnice predstavlja temeljni fond Sveučilišne knjižnice Rijeka.

1788. gimnazija s knjižnicom seli u samostan augustinaca; kako je te godine car Josip II. ukinuo augustinski red, knjižnica je smještena u oratorij talijanske kongregacije Blažene Djevice Marije od Sedam Žalosti gdje ostaje do 1791.

1809. u vrijeme francuske okupacije Rijeke, knjižnica je po drugi put smještena u oratorij, ovog puta na pet godina. Nije poznato gdje se nalazila u razdoblju od 1791. do 1809. godine.

1814. Gradsko-gimnazijska knjižnica se vraća u svoj stari prostor u isusovačkom sjemeništu. 1889. članovi komisije rade na planu i uređenju javne biblioteke. Komisija je sredila biblioteku, izlučila dublete i uništila nevrijedne knjige.

1892. - 1925. Novoosnovana Biblioteca civica useljava u dvije prostorije u zgradi muške škole, Ciotta 5 (danas Dolac 12). Za javnost je otvorena 5. 12. 1892. Tijekom Prvog svjetskog rata i nekoliko godina nakon njega Knjižnica je bila zatvorena za…

1925. - 1932. Villa Margherita (zgrada u Parku Vladimira Nazora). U zgradu je smješten Državni arhiv i Gradski muzej i nije bilo dovoljno prostora za biblioteku.

1932. knjižnica se vraća u Ciottinu, ali u namjenski preuređene prostorije u prizemlju i s ulazom iz ulice Edmondo De Amicis 12 (danas Dolac 12). Biblioteka je tada imala dvije čitaonice i devet soba za spremanje knjiga.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, vrijedne knjige su u sanducima spremljene u općinsku zgradu u Mošćenice, a nakon rata su vraćene u biblioteku. U rujnu 1944., po njemačkom vojnom nalogu, preostale knjige su preseljene u spremište u zgradu…

21. travnja 1945. okupatorska vojska u povlačenju izlijeva bačvu benzina i podmeće požar u zgradi. Tom prilikom je zapadno krilo zgrade izgorjelo do temelja, a istočno do prizemlja. Knjižnična građa u prizemno/podzemnom dijelu je ostala…

Nakon oslobođenja 1945. knjižnica se ponovno vraća u stare prostorije i otvara za javnost 15. 10. 1945. Od 27. 10. 1948. postaje Naučna biblioteka.

1953. - 1954. knjižnica seli u zgradu Vijećnice i budućeg Rektorata na adresi Gundulićeva 5.

Koncem lipnja 1954. knjižnica se ponovno vraća u Dolac 12.

U proljeće 1954. Gradski narodni odbor donosi odluku da se obnovi spaljena zgrada na adresi Dolac 1 i da se u nju smjeste kulturne ustanove Grada.

Knjižnica je u nove prostorije u ulici Dolac 1 preselila u drugoj polovici 1956. godine, a rad s korisnicima započinje 1. 11. 1957.