Zbirke SVKRI

Sveučilišna knjižnica Rijeka svoje zbirke izgrađuje temeljem Smjernica za izgradnju fonda, koje proizlaze iz misije Knjižnice i njenog povijesnog razvoja. 

Temeljna korisnička skupina kojoj se Knjižnica obraća su studenti i zaposlenici sastavnica Sveučilišta u Rijeci, a potom i sva ostala zainteresirana javnost koja svoje znanstveno-istraživačke i čitalačke potrebe može zadovoljiti kroz korištenje fonda Knjižnice. 

Svaki korisnik Knjižnice slobodan je predložiti nabavu naslova za kojeg smatra da treba biti dio knjižničnog fonda. Prijedlog se dostavlja putem obrasca, a o odluci stručnih djelatnika svaki će predlagatelj biti obaviješten.

Knjižnica također prima građu na dar, u skladu s iskazanom politikom prema darovima, a upit se dostavlja putem obrasca.

Sveučilišna knjižnica Rijeka, zbog svog povijesnog razvoja, zbirki koje je baštinila te činjenice da prima građu kao obvezni primjerak, ima složen sustav zbirki unutar svog knjižničnog fonda.

Temeljne zbirke Sveučilišne knjižnice Rijeka su:

Nacionalna zbirka

Nacionalna zbirka izgrađuje se kroz institut obveznog primjerka Republike Hrvatske i predstavlja zbirku knjižne i neknjižne građe koja dokumentira i iskazuje sveukupno hrvatsko duhovno stvaralaštvo. Građa iz ove zbirke namijenjena je korištenju u prostoru Knjižnice.

Zavičajna zbirka Adriatica

Zavičajna zbirka Adriatica sadržajno obuhvaća svu povijesnu i suvremenu stvarnost Kvarnera, Hrvatskog primorja, Gorskog kotara i dijela Like. Zbirka je nastala temeljem baštinske zbirke Fluminensia. Zbirka je namijenjena korištenju u prostoru Knjižnice.

Sveučilišna zbirka

Sveučilišna zbirka sadrži izdanja Sveučilišta i njihovih sastavnica, autorske radove zaposlenika i studenata Sveučilišta koji nisu objavljeni u izdanju Sveučilišta i njegovih sastavnica te izdanja o Sveučilištu i njegovim sastavnicama. Dio je ove zbirke i podzbirka Doktorske disertacije Sveučilišta u Rijeci, koja sadrži tiskane doktorske disertacije obranjene na Sveučilištu u Rijeci od 1974. godine do danas. Završni i diplomski radovi, doktorske disertacije te radovi zaposlenika Sveučilišta u Rijeci dostupni su u digitalnom obliku u Repozitoriju Sveučilišta u Rijeci.

Zbirka izvora za učenje i istraživanje

Zbirka izvora za učenje i istraživanje zbirka je kojom Knjižnica provodi vlastitu misiju u dijelu koji se odnosi na dodavanje vrijednosti kvaliteti učenja, obrazovnog, znanstvenog, stručnog, umjetničkog i svakog drugog rada na Sveučilištu, u zajednici i gospodarstvu. Dio ove zbirke smješten je u otvorenom pristupu u prostoru kataloga i čitaonica. Građa se može koristiti u prostoru Knjižnice te posuditi za korištenje izvan Knjižnice.

Iz ove je zbirke u Referentnu zbirku izdvojena građa koja je dostupna za korištenje u prostoru Knjižnice. Referentna zbirka nalazi se u Studijskoj čitaonici i sadrži enciklopedije, leksikone, priučnike i sličnu građu.

Korisnici su slobodni, ukoliko Knjižnica ne posjeduje naslov potreban za učenje i istraživanje, predložiti nabavu.

 

Zbirka stare i rijetke građe

 

Zbirka stare i rijetke građe sastoji se od zbirki koje je Knjižnica baštinila tijekom svog razvoja. Najznačajnije podzbirke su Biblioteca civica, zavičajna zbirka Fluminensia i Povijesna zbirka.

Biblioteca civica je cjelovito sačuvana gradska knjižnica Citta di Fiume koju je s fondom, katalozima i inventarnim knjigama preuzela novoosnovana Naučna biblioteka Rijeka 1948. godine, a sadrži oko 37.000 svezaka. Unutar Bibliotece civice nalazi se zavičajna zbirka Fluminensia koja sadrži građu koja je tiskana u Rijeci ili govori o njoj. Katalog na listićima Bibliotece civice skeniran je dostupan za pretraživanje kroz abecedni i predmetni katalog ove zbirke. Predmetni katalog je na talijanskom jeziku.

1948. godine, osnivanjem tadašnje Naučne biblioteke, Sveučilišna knjižnica je preuzela fondove povijesnih privatnih i javnih knjižnica koje su na ovom području nastajale od 17. stoljeća. Odmah po svojem osnivanju Naučna biblioteka preuzima cjelokupan fond i knjižnični katalog predratne riječke Bibliotece civice, a istovremeno dobiva i zadaću da brine za knjižnice s vrijednim fondovima na području Regije kroz pružanje potpore, edukacije i pomoći kod popisivanja i primjerenog smještaja knjižne građe. Međutim, neke od od ovih knjižnica, bilo privatne ili javne, zbog različitih razloga su trasformirane ili su promijenile funkciju, pa su svoje cjelovite fondove ili njihove najvrijednije naslove darivale Naučnoj biblioteci.

Na taj način nastao je u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka poseban fond stare i vrijedne knjižnične građe koji se sastoji od oko 40.000 jedinica nastalih ili korištenih na našem području tijekom proteklih stoljeća, a čiji sadržaj odražava povijest, interese i kulturu stanovnika ovog područja, kako onih koji su doseljavali iz raznih krajeva tadašnje Europe, tako i ovdašnjih Hrvata, da bi svi zajedno stvarali ozračje multikulturalnosti koje je i danas odlika ovog kraja te nas na pravi način priprema za ulazak u suvremenu Europu. Taj dio fonda čini Povijesnu zbirku. Popisivanje ove građe započelo je 2006. godine, dok kontinuirano traje puna formalna i stručna obrada.

Knjige 16. stoljeća u baštinskim zbirkama Sveučilišne knjižnice Rijeka

Katalog izložbe Novi život povijesnih riječkih knjižnica (građa 16. stoljeća)

Fluminensia Povijesne zbirke Sveučilišne knjižnice Rijeka

Popis knjiga isusovačkog kolegija u fondu Sveučilišne knjižnice Rijeka

Kao iznimno vrijedan dio svog baštinskog fonda, Knjižnica u svom fondu čuva 21 naslov inkunabula, koje su digitalitirane i dostupne kroz knjižnični katalog.  Plakat20 Large

U skladu s potrebama i stručnim procjenama, Knjižnica stvara posebne zbirke:

Disertacije Sveučilišta u Rijeci

Sveučilišna knjižnica Rijeka prima u depozit doktorske disertacije obranjene na Sveučilištu u Rijeci. U siječnju 1987. godine Rektorat Sveučilišta predaje Naučnoj biblioteci arhivu od 184 doktorske disertacije, koja se otada neprekidno popunjava novoobranjenim doktoratima.  

Za zbirku Disertacije Sveučilišta u Rijeci – Dissertationes Universitatis Fluminensis odmah se uvodi posebna inventarna knjiga,  zbirka se odvojeno smješta pod signaturom DUF, a izrađuje se posebni matični, abecedni, stručni i mjesni katalog na listićima. Na taj je način, sedam godina prije nego što je promijenila ime u Sveučilišna knjižnica i postala integralni dio Sveučilišta, Naučna biblioteka preuzela funkciju službene pohrane i davanja informacije o sadržaju obranjenih doktorskih disertacija kao jednog od najvažnijih intelektualnih kapitala svakog sveučilišta. 

Upostavljanjem mrežnog online kataloga Sveučilišne knjižnice polovicom devedesetih, bibliografski opisi na tiskanim listićima preoblikovani su u elektroničke zapise, a uspostavljanje poslovanja s digitaliziranom građom 2006. omogućilo je sustavno digitaliziranje naslovnica, sadržaja i sažetaka svih doktorskih disertacija, te njihovo povezivanje s bibliografskim zapisima. Na taj način je stvorena cjelovita zbirka sažetaka disertacija koja je dostupna na ovim stranicama

Elektronička bibliografija sa sadržajem i sažecima disertacija ažurira se najmanje jednom godišnje, tako da korisnici imaju kontinuirani uvid u sve disertacije obranjene na Sveučilištu unazad najviše godinu dana. Ovaj projekt je temelj za izgradnju digitalne zbirke punih tekstova doktorskih disertacija obranjenih na riječkom sveučilištu.

Dio disertacija obranjenih na Sveučilištu dostupan je u elektroničkom obliku u Repozitoriju Sveučilišta u Rijeci.

Zbirka Mohorovičić

Kroz višestoljetnu povijest Sveučilišne knjižnice njezinom se fondu kontinuirano priključuju knjižnične zbirke koje su posjedovale riječke povijesne institucije, ali i ugledni pojedinci i obitelji čiji je život i rad vezan za Rijeku i okolicu. Tako je 1981. godine, bez popratne dokumentacije, u tadašnju Naučnu biblioteku pristigla i knjižnica obitelji Mohorovičić. Pristigli primjerci su odmah inventarizirani u inventarnoj knjizi darovane građe, no sustavna obrada ovog fonda ustuknula je pred prioritetnom obradom obveznog primjerka Republike Hrvatske i građe potrebne za studij i istraživački rad pripadnika riječkih kulturnih institucija i visokoobrazovnih ustanova.

Interes za ovu građu u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka ponovno se pojavio 2007. godine kada je u Rijeci i ostatku Hrvatske bogato obilježena 150. godišnjica rođenja Andrije Mohorovičića (1857.-1936.),  kojom je domaća i međunarodna javnost upozorena na izuzetan značaj znanstvenog rada Andrije Mohorovičića u hrvatskim i međunarodnim okvirima, nesrazmjeran pažnji koja se dotad poklanjala životu i djelu ovog hrvatskog znanstvenka. Iste je godine započelo u Državnom arhivu u Rijeci i istraživanje rodoslovlja obitelji Mohorovčić kojoj, pored istaknutog velikana seizmologije 20. stoljeća, pripadaju i druge ugledne osobe hrvatske kulture i znanosti. Njegov sin Andrija (1884.-1963.) bio je sudac, a drugi sin Stjepan (1890.-1980.) poznati matematičar i fizičar koji je u mnogim aspektima nastavio znanstveni rad svojega oca.

Zbirka Mohorovičić nastala je tijekom 2010. godine obradom 600-tinjak knjiga preuzetih 1981. godine. Pretežno se radi o knjigama s ex librisom dr. Stjepana Mohorovičića (361 primjerak), a samo je jedan primjerak označen ex librisom njegovog oca Andrije. Dr. Stjepan Mohorovičić je završio studij matematike i fizike kao i njegov otac, a postigao je značajne rezultate u seizmologiji, meteorologiji, astrofizici i teorijskoj fizici. U svjetskoj znanstvenoj javnosti poznat je po predviđanju postojanja pozitronija - vezanog sustava jednog pozitrona i jednog elektrona. Vrckav i živahna karaktera, bio je zrakoplovni entuzijast ljubitelj i nastavnik zračnog jedrenja. Zbog svojeg nepromišljenog karaktera i osporavanja Einsteinove teorije relativnosti u Hrvatskoj mu je znanstveni rad vrlo malo priznat.

Ima li među knjigama u ovoj zbirci i onih koje su pripadale Stjepanovom ocu Andriji Mohorovičiću i o kojoj se tu brojci može raditi, ostaje za istražiti. U svakom slučaju, zbirka predstavlja mali biser literature s područja prirodnih znanosti objavljene od druge polovice 19. do prve polovice 20. stoljeća. Naslovi prate interese svojeg/ih prethodnog/ih vlasnika na području matematike, fizike, meteorologije i seizmologije, ali isto tako pokazuju pripadnost općem intelektualnom kulturnom krugu svojeg vremena.

Sadržaj zbirke pogledajte ovdje.

Zbirka Branka Horvata

Branko Horvat (1928. - 2013.) jedan je od najvažnijih ekonomista Hrvatske i Jugoslavije u drugoj polovici 20. stoljeća, s ugledom i u svijetu. Bio je plodan znanstvenik i predani pedagog i zagovornik novih pogleda na gospodarstvo s aktivnom državnom politikom, demokracijom i samoupravljanjem.

Upisao se na Sveučilište u Zagrebu 1946. godine, gdje je najprije studirao elektrotehniku, da bi 1947. godine prešao na ekonomiju i diplomirao krajem 1951. godine. Prvi doktorat stekao je na matičnom sveučilištu 1955., a drugi 1959. godine obranom doktorskog rada na Sveučilištu u Manchesteru.

Znanstveni put započeo je na Institutu za naftu u Zagrebu, a nastavlja na Ekonomskom institutu u Zagrebu i Jugoslavenskom institutu za ekonomska istraživanja u Beogradu, čiji je bio prvi direktor. Kao profesor gostovao je na Sveučilištima u Beogradu i Ljubljani. Redoviti profesor na Sveučilištu u Zagrebu postaje 1975., gdje predaje do umirovljenja 1992. godine. Za svoj rad primio je mnoga znanstvena i stručna priznanja i stipendije.

Kao znanstvenik objavio je 29 knjiga, od kojih je velik broj preveden na više stranih jezika. Autor je preko 650 naslova objavljenih studija i znanstvenih i stručnih radova, koji su također prevođeni na strane jezike.

Sveučilišna knjižnica Rijeka obradila je tijekom 2018. godine zbirku građe iz privatne knjižnice Branka Horvata, koju su Knjižnici darovale njegove kćeri, Branka i Olga Horvat. Zbirka sadrži 4.430 jedinica knjiga i 549 svezaka časopisa.

Popis građe iz donacije Branka Horvata pogledajte ovdje.

Izvor: Dinamični gospodarski razvoj / Branko Horvat. Zagreb : Dom i svijet ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007.

Zbirka o zaštiti kulturne baštine

Američki Institut za muzejske i knjižnične službe (IMLS – Institute of Museum and Library Service iz Washingtona) donirao je Sveučilišnoj knjižnici Rijeka zbirku stručne literature na temu zaštite kulturne baštine.

Inicijativa IMLS-a nazvana Connecting to Collections – Bookshelf, početno je bila orijentirana na zaštitu američkih zbirki u posjedovanju malih i srednje velikih knjižnica i muzeja, kojima se zbog deficita financijskih i ljudskih resursa nisu mogli osigurati optimalni uvjeti za pohranu i zaštitu i kojima je iz istih razloga prijetilo propadanje. Zbirka je distribuirana u skoro 2900 muzeja, knjižnica i arhiva diljem Sjedinjenih Američkih država.

IMLS je uz pomoć salzburškog domaćina Skupa, organizacije Salzburg Global Seminar i seminara Connecting to the World's Collections: Making the case of the Conservation of our Cultural Heritage održanog 2009., proširio područje djelovanja projekta na globalnu razinu.

Spomenuta inicijativa, putem koje je Zbirka i donirana, danas ima cilj distribuirati Zbirku u institucije diljem svijeta kao dio globalnog projekta Connecting to Collections: A Call to Action Initiative, projekta za zaštitu kulturne baštine.Tako su kontakti predstavnika IMLS-a i stručnjaka Sveučilišne knjižnice Rijeka na skupu u Salzburgu urodili ovom korisnom donacijom, a na preporuku riječke knjižnice, još su dva kompleta Zbirke donirana hrvatskim sveučilišnim knjižnicama, onoj u Osijeku i Zadru.

Sadržaji Zbirke (Bookshelf) odabrani su na temelju preporuka stručnjaka u suradnji sa Nacionalnim institutom za konzervaciju – Heritage Preservation.

Zbirka sadrži dvadeset dvije knjige, DVD, vodič za mrežne izvore te popratnu bibliografiju tematski sličnih tekstova i materijala koji su odabrani i izdvojeni od tristo izvora, od strane sto konzervacijskih stručnjaka.

Zbirka obiluje uputama o upravljanju građom, načinima njezine pohrane, zaštite, restauracije i očuvanja, mjerama pripravnosti u kriznim situacijama te promotivnim aktivnostima u smislu ekonomske propagande i prikupljanja financijskih sredstava s ciljem očuvanja baštine. Nalazi se u otvorenom pristupu u Znanstveno-istraživačkoj čitaonici a pristupiti joj se može i putem online kataloga Knjižnice. Namijenjena je knjižničnim, muzejskih i arhivskim djelatnicima, ali i svima onima koji su zainteresirani za zaštitu kulturne baštine na osobnoj ili široj razini.

Krajnji cilj projekta je probuditi svijest o propadanju vrijednih zbirki, probuditi kulturološku svijest te pronaći način da zajedno s kulturnom baštinom očuvamo i svoj nacionalni identitet.

Sadržaj zbirke pogledajte ovdje.

Arhivsko gradivo u fondu SVKRI

Sveučilišna knjižnica, pored knjižnične građe, u svom fondu čuva i arhivsko gradivo koje je baštinila kroz povijest.

Knjižnica tako posjeduje arhivsko gradivo iz ostavština Stjepana Mohorovičića, Milivoja Bakarčića, Josipa Ribarića, Franje Pavešića, Antonia Paulovitza i Frana Barbalića.

Arhisko gradivo na uvid se može dobiti uz prethodno odobrenje za korištenje isključivo u prostoru knjižnice.

Zahtjev za pregled gradiva podnosi se na obrascu. Zahtjev se dostavlja osobno u prostor Knjižnice ili putem e-maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Darovanje građe Sveučilišnoj knjižnici

Politika SVKRI prema darovima

U slučaju postojanja ponude za darovanjem literature Sveučilišnoj knjižnici, o tome se izvješta voditelj Odjela izgradnje i obrade fondova koji, nakon uvida u fond, daje mišljenje o prihvatu ponude. Odluku o prihvatu dara donosi ravnatelj Sveučilišne knjižnice Rijeka na temelju mišljenja voditelja Odjela izgradnje i obrade fondova.

Sveučilišna knjižnica Rijeka može donijeti odluku da se dar prihvati u cijelosti, da se prihvati jedan njegov dio ili da se u cijelosti ne prihvati.

Sveučilišna knjižnica prihvaća samo onu građu koja odražava tekuće interese i potrebe korisničke zajednice i vrstom i opsegom predmeta, te dubinom sadržaja, te ona građa koja svojim obilježjima pripada zavičajnoj ili nacionalnoj zbirci, a koje Knjižnica nema u svom fondu. U dokumentu o primitku dara Knjižnica može zadržati pravo da izluči jedinice koje su duplikati ili neželjene jedinice knjižnične zbirke. O smještaju darovane građe odlučit će ravnatelj Sveučilišne knjižnice Rijeka, imajući u vidu zahtjeve darivatelja ako postoje u ugovoru o darivanju.

Kada u knjižnicu pristignu neželjeni darovi (građa ostavljena u knjigomatu, dostavljena poštom, ostavljena u prostoru Knjižnice bez prethodnog dogovora o darovanju i/ili prateće dokumentacije i sl.), o njenom uvrštenju u fond odlučuje Odjel izgradnje i obrade fondova. Ukoliko građa odgovara svojim obilježjima kriterijima za izgradnju pojedine zbirke, ona se zaprima u imovinu knjižnice, obrađuje i uvrštava u pojedinu zbirku.

Ukoliko se radi o građi koja ne udovoljava kriterijima za izgradnju fonda Sveučilišne knjižnice, takva se građa ne zaprima u imovinu knjižnice, ne obrađuje, već se odlaže na mjesto predviđeno za razmjenu knjiga (bookcrossing).

Obrazac za darovanje građe

Sveučilišna knjižnica Rijeka smatra darovanje građe dobrodošlim načinom izgradnje knjižničnog fonda. S obzirom na misiju i viziju Knjižnice, politiku izgradnje fonda iskazanu u Smjernicama za izgradnju fonda, kao i na prostorna ograničenja, Knjižnica zadržava pravo procjene darovane građe i odluke o uvrštavanju u fond. U fond se uvrštava ona građa za koju stručni djelatnici Knjižnice procijene da je potrebna, odnosno u skladu s politikom izgradnje fonda. Darovi koji ne udovolje kriterijima za uvrštavanje u fond SVKRI proslijedit će se drugim knjižnicama, odnosno odložiti na mjesto namjenjeno razmjeni knjiga gdje će biti dostupni zainteresiranoj javnosti.

Darovatelje molimo da ispune obrazac.