PRETRAŽI KNJIŽNICE SVEUČILIŠTA članci, knjige, časopisi ...

 

Pretraživanje: Discovery Service za Sveučilište u Rijeci
Portal Discovery servisa

O projektu

 

Baštinski fond Sveučilišne knjižnice Rijeka
   

 Od svojeg osnutka 1948. godine do danas Sveučilišna knjižnica Rijeka isprofilirala se kao središnja općeznanstvena knjižnica Primorsko-goranske županije koja sustavno prikuplja, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje građu, stalno primjenjujući dosege svjetskog knjižničarstva na svim područjima knjižničnog poslovanja. Središnja je knjižnica i nositelj izgradnje knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci.

  Svojim osnivanjem 1948. godine Sveučilišna knjižnica Rijeka (tadašnja Naučna biblioteka) preuzela je fondove povijesnih privatnih i javnih riječkih knjižnica koje su na ovom području nastajale od 17. stoljeća. Odmah po svojem osnivanju Naučna biblioteka preuzima cjelokupan fond i knjižnični katalog predratne riječke Bibliotece civice, a istovremeno dobiva i zadaću da brine za knjižnice s vrijednim fondovima na području Regije kroz pružanje potpore, edukacije i pomoći kod popisivanja i primjerenog smještaja knjižne građe. Međutim, neke od od ovih knjižnica, bilo privatne ili javne, zbog različitih razloga su rasformirane ili su promijenile funkciju, pa su svoje cjelovite fondove ili njihove najvrijednije naslove darivale Naučnoj biblioteci.

  Na taj način nastao je u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka poseban fond stare i vrijedne knjižnične građe koji se sastoji od oko 40.000 jedinica nastalih ili korištenih na našem području tijekom proteklih stoljeća, a čiji sadržaj odražava povijest, interese i kulturu stanovnika ovog područja, kako onih koji su doseljavali iz raznih krajeva tadašnje Europe, tako i ovdašnjih Hrvata, da bi svi zajedno stvarali ozračje multikulturalnosti koje je i danas odlika ovog kraja te nas na pravi način priprema za ulazak u suvremenu Europu.

 

Ciljevi projekta
   

Multikulturalni baštinski fond Sveučilišne knjižnice je kulturno dobro i uz ostalu vrijednu građu registriran je kao spomenik kulture davne 1969. godine. Nažalost, ova građa sve do konca 2006. godine nije bila dostupna javnosti putem knjižničnih kataloga i drugih informacijskih pomagala, unatoč velikom zanimanju domaćih i stranih istraživača te građana koji ovdje žele pronaći raznovrsne povijesne izvore za svoja izučavanja.

Sponzorskim sredstvima INA-e d.d. uz  financiranje Odjela za kulturu grada Rijeke, trideset i sedam godina nakon što je građa proglašena pokretnim kulturnim dobrom, započelo je 2006. godine oblikovanje cjelovite Povijesne multikulturalne zbirke Sveučilišne knjižnice Rijeka, u skladu s aktualnim dosezima svjetske knjižničarske struke i osiguranje njezine dostupnosti javnosti.

Zaokruženjem prve faze građa će biti sustavno smještena na police unutar sljedećih cjelina: stara i vrijedna građa, zavičajna građa, referentna građa i periodika. Bit će izrađen popis građe u elektroničkom obliku s poveznicama na digitalizirane naslovnice stare i rijetke građe. Korisnicima će građa biti fizički na raspolaganju u znanstveno-istraživačkoj čitaonici Sveučilišne knjižnice Rijeka.

U daljnjim fazama podaci o građi Povijesne zbirke u potpunosti će se integrirati u online katalog Knjižnice. Stara i vrijedna građa u cijelosti će se digitalizirati i učiniti dostupnom na webu.

Ostvarenje ovog projekta predstavljat će jedan od temeljnih iskoraka u razvoju Sveučilišne knjižnice Rijeka od njezinog osnutka do danas i neprocjenjiv izvor za upoznavanje kulture i povijesti ovih prostora.

 

Plan rada i dosad realizirano
   
     
Plan rada

Za građu koja je danas nesustavno smještena u 4 zatvorena spremišta Knjižnice osigurat će se pravilan i sustavan smještaj te fizička dostupnost korisnicima.

Građa će se stručno obraditi (izrada popisa, formalna i sadržajna obrada) i osigurati njezino pretraživanje putem online kataloga te drugih informacijskih pomagala.

Osobito je važno dobiti uvid u fizičko stanje rijetkosti i posebno vrijedne građe unutar zbirke, na temelju čega će se restaurirati ugroženi primjerci, uz paralelno mikrofilmiranje i digitalizaciju, koja s jedne strane osigurava opstanak na drugom mediju u slučaju fizičkog uništenja originala, a s druge strane korisnicima omogućava neograničeni pristup najvrjednijoj građi bez fizičkog kontakta.

S obzirom da zbirka predstavlja općeeuropsku kulturnu baštinu riječkog područja, projekt će, pored pregledavanja i pretraživanja cjeline zbirke, omogućiti i korištenje specijalnih informacijskih proizvoda (tiskane i online specijalne bibliografije, bibliografije proširene sažecima, digitalne zbirke cjelovitih tekstova) sačinjenih po kriterijima zavičajnosti, jezika, oblika građe, tematskih područja itd.

Dosad realizirano

31. travnja 2006.- 31. travnja 2007.
(INA sponzor, uz sufinanciranje Odjela za kulturu grada Rijeke)

Selekcija, izdvajanje u podzbirke, signiranje, sustavno smještanje - Projekt je započeo stručnom selekcijom građe koja pripada zbirci, te njezinim pravilnim smještanjem po utvrđenom sustavu signatura koji slijedi već postojeći sustav signiranja za zatvorena spremišta u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka (signiranje po visini hrpta i numerus currensu unutar 0,5 cm). Tijekom signiranja, izdvajala se u posebne podzbirke: stara i rijetka građa (granična godina 1830. za stranu građu, 1850. za Croaticu), zavičajna, referentna građa i periodika.

Izrada popisa s opisom građe - Da bismo postigli transparentnost cjeline sadržaja Povijesne zbirke, stvaramo elektronički popis s opisom građe koji uz propisane parametre (autor, naslov, mjesto, godina izdanja, nakladnička cjelina, stanje primjerka, ekslibrisi, procijenjena vrijednost, signatura) sadržava i podatak o jeziku ili jezicima, digitaliziranu fotografiju naslovnice i link na bibliografski zapis nakon unosa jedinice u elektronički katalog.
Uspostavili smo proces poslovanja s digitalnim inačicama knjižne građe Povijesne zbirke u suradnji s tvrtkom Multilink d.o.o. Poslovanje uključuje: odabir građe za digitalizaciju po utvrđenim kriterijima, digitalizaciju, pohranu digitalnih originala na vanjsku memoriju i/ili server, evidenciju digitaliziranih jedinica s popisa, pripremu optimiziranih slika za prikaz na webu i objavljivanje digitalnih dokumenata na webu.

Fizička zaštita građe – Na temelju prikupljenih podataka o stanju primjeraka, priprema se dokumentacija potrebna za upućivanje na restauraciju ugrožene građe.

Medijsko predstavljanje - Svaka obavljena cjelina poslova unutar prve faze javno  je predstavljena. Najzanimljiviji primjerci selektirane građe po pojedinim cjelinama predstavljeni su na dvije izložbe (građa 16. stoljeća i zavičajna građa).  Rad na projektu predstavljen je u rujnu 2006. na godišnjoj Skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva posvećenoj temi zaštite knjižnične kulturne baštine i na međunarodnom skupu CERL-a u Dubrovniku u svibnju 2007. godine. Organiziran je i okrugli stol Očuvanje europske knjižnične baštine – ideja ili uporište.

1. travnja 2008. – 31. prosinca 2008.

Primorsko-goranska županija financira nastavak rada na obradi građe Povijesne zbirke Sveučilišne knjižnice Rijeka. Tijekom 2008. godine obrađeno je 1200 jedinica knjižne građe.

 
1. travnja 2009. – 31. prosinca 2009.

Uz financiranje Odjela za kulturu grada Rijeke i Primorsko-goranske županije nastavilo se s radom na selekciji, izdvajanju u podzbirke, i opisu jedinica knjižne građe te njihovom organiziranom smještanju na policama u spremištu, uz stalni nadzor mikroklimatskih uvjeta i provođenje ostalih mjera potrebnih za  sustavnu obradu i očuvanje pokretnog kulturnog dobra. Do konca godine obradit će se dodatnih 8000 svezaka knjižne građe Povijesne zbirke i njihov će opis biti dostupan na web stranicama, uz mogućnost korištenja u Znanstveno-istraživačkoj čitaonici.

1. svibnja 2010. – 31. prosinca 2010.

Odjel gradske uprave za kulturu grada Rijeke i Primorsko-goranska županija sufinancirali su 2010. godine nastavak ostvarenja programa Očuvanje europske knjižnične baštine u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka. Tijekom godine obrađeno je dodatnih 2500 jedinica knjižne građe.

 

Kontrola kvalitete projekta
   
U razdoblju 2006. i 2007. godine kontrola kvalitete provodila se redovitom analizom učinjenog na sastancima Projektnog tima i radom Nadzornog odbora  koji je verificirao i evaluirao rezultate projekta.

Od 2008. godine poslove nadzora i evaluacije rezultata Projekta preuzima ravnatelj.