POSJETITELJI

DnevnoDnevno255
MjesečnoMjesečno4769
Ukupno Ukupno 482058

ZA DJELATNIKE

293

PRETRAŽI KNJIŽNICE SVEUČILIŠTA članci, knjige, časopisi ...

 

Pretraživanje: Discovery Service za Sveučilište u Rijeci
Portal Discovery servisa

Povijest

SvkriZGRADA1

 

KRONOLOGIJA NASTANKA I RAZVOJ
    
    
1627. Knjižnica Isusovačkog kolegija i gimanzije
       
Godine 1627. isusovački red u Rijeci osniva kolegij i gimnaziju, 1726. filozofski fakultet, a 1728. teološki fakultet. Ratio atque Institutio Studiorum Societatis Jesu temeljni je dokument o ustroju isusovačkog obrazovnog sustava koji propisuje osnivanje knjižnice za potrebe profesora i studenata. Knjige isusovačke knjižnice temelj su fonda Sveučilišne knjižnice Rijeka.
      
    
1782. Gradsko-gimnazijska knjižnica
      
23. rujna 1773. ukinuti su isusovački seminar, kolegij, gimnazija te teološki i filozofski fakultet koji su se nalazili u dvokatnom baroknom zdanju sjeverno od Crkve svetog Vida.
Zapečaćene su prostorije kolegija i seminara u kojima su se nalazile knjige. Taj vrijedni knjižni fond bit će popisan tek četiri godine kasnije, kada prelazi u vlasništvo riječke Općine. Dokument naslovljen Inventario e Catallogo della Bibliotheca e delli libri delle congregazioni sadrži ukupno 1644 naslova u 2570 svezaka.
Dvije godine po prijenosu, knjige isusovačkog kolegija i seminara dolaze u posjed grada. Istovremeno se ostvaruju dvije velike donacije. Svoje bogate obiteljske knjižnice Gradu daruju Giulio de Benzoni i Giuseppe Marotti. U službenom aktu o donaciji, dana 26. listopada 1779. de Benzoni navodi broj primjeraka donacije i zahtjev da ona bude javno dostupna: «qual libreria amontera di presente a 900 volumi incirca; e cio affine si erriga una Biblioteca publica a ventaggioso, e comodo Proffito nelle Scienze tanto delli figli della Patria, che degl' Esteri Studenti». 4. veljače iste godine Giuseppe de Marotti nudi, a 23. prosinca Kapetansko vijeće prihvaća jednako uvjetovanu donaciju privatne knjižnice s katalogom. Već 1780. godine ukazuje se namjera za spajanjem dviju narečenih darovanih knjižnica s knjižnicom isusovaca.
Tek koncem godine 1782. spojene su knjižnice Benzoni i Marotti s knjižnicama isusovačkog kolegija i nautičke akademije. 1782. godine osnovana je gradsko-gimnazijska knjižnica, koja uz to što zadržava svoje prvotne obrazovne funkcije postaje ujedno i prva javna knjižnica u Rijeci. 1839. gradsko-gimnazijska knjižnica posjeduje 5652 naslova u 9200 svezaka. 1840. knjižnica počinje dobivati mjesni obvezni primjerak.
      
    
1892. Biblioteca Civica
      
Jačanjem političkih previranja između Hrvata i Talijana u Rijeci, dolazi do sve naglašenijih zahtjeva Grada za primopredajom knjiga gradsko-gimnazijske knjižnice. 1881. godine Komisija u cijelosti preuzima fond zajedno s knjižničnim prostorijama. Godine 1889. pristupa se pregledu gradsko-gimnazijske knjižnice, za čijeg trajanja se odvajaju dublete i efemerne knjige, a zadržavaju stari katalozi. Knjižnica je u to vrijeme posjedovala 6010 svezaka kompletnih djela, 990 svezaka nekompletnih i 11 inkunabula. Starom fondu pridružuju se donacije riječkih građana.
15. prosinca 1892. počinje s radom Biblioteca civica. 1910. godine na mjesto bibliotekara dolazi Pietro Pillepich, koji u Firenzi studira moderno talijansko bibliotekarstvo, te po svom povratku ustrojava riječku knjižnicu po svim ondašnjim zahtjevima struke. Izrađuje se abecedni, predmetni, mjesni i stručni katalog. Svojom nabavnom politikom knjižnica se profilira kao opće-znanstvena knjižnica.
      
    
1948. Naučna biblioteka    
      
14. listopada 1948. Ministarstvo prosvjete Narodne Republike Hrvatske donosi odluku o izdvajanju posudbenog fonda za Gradsku biblioteku u Rijeci. Knjige znanstvenog karaktera ulaze u fond novoosnovane Naučne biblioteke u Rijeci, koja od 1. siječnja 1949. počinje dobivati po jedan primjerak knjižne građe tiskane u Hrvatskoj.
1949. otvara se Viša pomorska škola, 1955. Medicinski fakultet, 1960. Tehnički fakultet i Pedagoška akademija, 1961. Ekonomski fakultet, a 1969. Viša tehnička građevinska škola. Uz ove visokokoškolske ustanove paralelno se osnivaju i knjižnice.
Uslijed potrebe za povezivanjem i međuknjižničnom stručnom suradnjom, na poticaj Naučne biblioteke u Rijeci 21. travnja 1963. dolazi do osnivanja Stručne sekcije, s ciljem stručnog usavršavanja i osnivanja Centralnog kataloga knjiga, kao i izrade popisa prinova periodičnih publikacija u gradu Rijeci. Otvaranjem fakulteta i visokih škola, Naučna biblioteka svoju djelatnost i izgradnju fondova usmjerava prema nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu.
9. svibnja 1979. knjižnica postaje pridružena članica Sveučilišta u Rijeci. Nabava građe bazirana na obveznom primjerku proširuje se kupnjom knjiga i strane periodike za potrebe Sveučilišne zajednice.
      
Osamdesete obilježavaju intenzivne aktivnosti na primjeni međunarodnih standarda u katalogizaciji i klasifikaciji građe što je osnov za izgradnju jedinstvenog sustava razmjene knjižničnih informacija i podloga informatizaciji knjižničnog poslovanja. Matična služba Naučne biblioteke organizira zajedničku primjenu novih standarda na svim fakultetskim i specijalnim knjižnicama u Rijeci i odgovarajuću edukaciju knjižničara Sveučilišta. Radi se na edukaciji korisnika na Sveučilištu. 1987. godine knjižnica počinje dobivati u depozit doktorske disertacije obranjene na riječkom sveučilištu od 1974. godine.
      
1993. godine stupio je na snagu novi Zakon o visokim učilištima. 1995. godine Naučna biblioteka mijenja ime u Sveučilišna knjižnica Rijeka. U drugoj polovici devedesetih Knjižnica u svojem poslovanju sve intenzivnije koristi umrežena računala i razvija svoj online katalog dostupan putem Interneta.
 

1995. Sveučilišna knjižnica Rijeka

Nakon što je 1993. godine stupio na snagu novi Zakon o visokim učilištima kojim osnivač Naučne biblioteke postaje Sveučilište u Rijeci, 1995. godine Naučna biblioteka mijenja ime u Sveučilišna knjižnica. U drugoj polovici devedesetih Knjižnica u svojem poslovanju sve intenzivnije koristi umrežena računala i razvija online katalog dostupan putem interneta. U prvom desetljeću 21. stoljeća djelatnost posvećuje javnoj promidžbi svojih baštinskih fondova oblikovanjem nove Povijesne zbirke i uspostavljanju integriranog knjižničnog sustava Sveučilišta koristeći pritom mogućnosti koje joj pruža intenzivni razvoj informacijskih tehnologija.

 

Počevši od 2012. godine pažljivo planira i provodi godišnje programe cjeloživotnog učenja knjižničnog osoblja, a 2013. godine uvodi sustav praćenja i unaprjeđenja kvalitete knjižnične djelatnosti prema ISO normama za pokazatelje učinka knjižnica, integriran u sustav kvalitete Sveučilišta u Rijeci.

 

U 2014. godini nabavlja poslužitelj na koji migrira lokalne kataloge svih knjižnica Sveučilišta i na kojem uspostavlja cjeloviti skupni katalog Sveučilišta koji knjižnice svih sastavnica dnevno dopunjuju podacima o novopristigloj građi. Pored objedinjavanja sveučilišnog kataloga, Sveučilišna knjižnica uvodi i jedinstvenu tražilicu sličnu Googleu, tzv. discovery servis, putem koje se intuitivnim unosom ključne riječi istovremeno pretražuje skupni katalog i sve druge baze podataka dostupne Sveučilištu. Na taj način je Sveučilište u Rijeci postalo prvo hrvatsko sveučilište koje svojim istraživačima i studentima, ali i svim građanima učlanjenima u Sveučilišnu knjižnicu, na jedinstvenom virtualnom mjestu nudi pristup svim informacijskim izvorima Sveučilišta, jednako materijalnima i mrežnima.

 

U 2015. godini Knjižnica preuređuje svoj korisnički prostor, polazeći od stava da se misija knjižnice kao javne institucije ne može svesti na puko posredovanje virtualnih informacija, već da ona uvijek predstavlja i fizički prostor kao mjesto učenja, istraživanja, ali i susreta njezinih korisnika koje međusobna intelektualna komunikacija potiče na nove ideje. Preuređenjem je uveden sustav samoidentifikacije korisnika uz pomoć studentskih x-ica ili članskih iskaznica, povećan je raspoloživi radni prostor po svakom korisničkom radnom mjestu i ukupan broj sjedećih mjesta, a dosadašnji prostor proširen dvjema novim prostorijama - za dnevni boravak i za grupni rad. Omogućeno je i samokopiranje putem kartica, a dio ispitne literature stavljen je na raspolaganje u otvorenom pristupu, budući da je uveden sustav računalnog nadzora iznošenja građe iz knjižnice. Navedene promjene su, osim poboljšanja općih uvjeta za boravak korisnika u knjižnici, omogućile i otvaranje svih korisničkih prostora za rad u produženom radom vremenu.

 

Smatrajući navedene aktivnosti doprinosom razvoju hrvatskog knjižničarstva, 3. srpnja 2015. godine Glavni odbor Hrvatskoga knjižničarskog društva Sveučilišnoj knjižnici Rijeka dodjeljuje priznanje Knjižnica godine, uz Općinsku narodnu knjižnicu Drenovci. Prigodna svečanost povodom dodjele nacionalne nagrade i otvorenja preuređenog korisničkog prostora Knjižnice održana je 12. studenog 2015. godine.

 

Projektima koje je Sveučilišna knjižnica Rijeka provela 2014. i 2015. godine, Grad Rijeka se uvrstio na svjetsku kartu sveučilišnih gradova s kojima se može mjeriti sadržajem i kvalitetom usluga svoje sveučilišne knjižnice, pa je Knjižnici dodijelio Godišnju nagradu Grada Rijeke u 2016. godini za izniman doprinos razvoju riječkog i hrvatskog sveučilišnog knjižničarstva.


Senka Tomljanović, viša knjižničarka
Ines Cerovac, dipl. knjižničarka
     
           
    
ZGRADA SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE
     
SvkriZGRADA2                  

Zgrada u kojoj je danas Sveučilišna knjižnica građena je za potrebe školstva jer je prostor privatne kuće u obližnjoj, nekadašnjoj ulici Via St. Andres, sada Barčićevoj, postao pretijesnim za potrebe ženske osmogodišnje građanske škole (La scuola cittadina femminile di otto classi).
Kako je krajem 19. st. cijelu novootvorenu ulicu Dolac urbanistički i athitektonski projektirao tršćanski arhitekt Giacomo Zammatio, tako je 1885. zacrtao na samom početku Dolca i trokatnu uglovnicu za potrebe tadašnje nove ženske građanske škole. 1886. građevno poduzeće Depangher&Botta započinje gradnju školske zgrade u tadašnjoj ulici Via Clotilde inferiore (danas Dolac 1), koja je imala tri vidljiva pročelja, s dva ulazna portala na najdužem, sjevernom pročelju. Zgrada je dovršena 1887., što je vidljivo istaknuto na reljefu kartuše najgornje etaže zapadnog pročelja.
Dekorativni i vizualni naglasak glavnog pročelja je na centralnom rizalitu drugog kata (piano nobile), bogatije ukrašenog i dinamiziranog nizom velikih lučnih prozora među kojima su rustični polustupovi. Tu je nekad bila glavna svečana dvorana ukrašena slikama i štukaturama.
Ulazni rizalit je zaključen atikom s okulusima i udvojenim pilastrima, što se jedva može vidjeti iz perspektive prolaznika zbog tijesne ulice. 9. siječnja 1888. upriličena je inaguracija nove školske zgrade, opremljene u skladu s visokim talijanskim standardima koji su vladali u prosvjetnim ustanovama toga vremena. Niži razredi bili su smješteni u prizemlju i na prvom katu, a viši razredi ili Građanska ženska škola na drugom i trećem.
 
Ubrzo, 1902. dolazi do dogradnje istočnog krila za još pet prozorskih osi odvojenih rustičnim stupovima,koju izvodi riječki arhitekt Giovanni Rubinich, dajući zgradi današnji izgled.
Krajem Drugog svjetskog rata zgrada je pretrpjela znatna razaranja u bombardiranju, a najveću štetu je prouzročio požar uništivši gotovo cijelu unutrašnjost. No, izgradnjom unutarnje konstrukcije i novog trokrakog stubišta po uzoru na staro, zgrada je ponovo osposobljena za uporabu sredinom pedesetih godina za obavljanje kulturno-prosvjetnog poslanja, a otada se u njoj smjestila knjižnična i muzejsko-galerijska djelatnost.
      
 Mr.sc. Daina Glavočić

 

2016. Kampanja za obnovu fasade zgrade 

Polovicom 2016. godine Sveučilišna knjižnica je prijavila projekt Obnova i sanacije pročelja fasade zgrade Sveučilišne knjižnice Rijeka za sufinanciranje iz Programa sanacije i obnove pročelja i krovova građevina na području zaštićene Urbanističke cjeline grada Rijeke. Prijavu je popratio i Radio Rijeka snimivši video prilog na temu Zašto treba obnoviti fasadu Sveučilišne knjižnice u Rijeci.