POSJETITELJI

DnevnoDnevno38
MjesečnoMjesečno4901
Ukupno Ukupno 459374

ZA DJELATNIKE

52

PRETRAŽI KNJIŽNICE SVEUČILIŠTA članci, knjige, časopisi ...

 

Pretraživanje: Discovery Service za Sveučilište u Rijeci
Portal Discovery servisa

Glagoljica

       
 


 

   
                 PRIJAVA ZA POSJET IZLOŽBI glagoljic    
       
       
  
 

 

Izložba Glagoljica otvorena je u prostoru Sveučilišne knjižnice Rijeka 30. prosinca 1968. godine, u čast obilježavanja 25. godišnjice odluke o pripojenju Istre i Rijeke matici Hrvatskoj. Autori su ove izložbe - jedinstvene u Hrvatskoj i svijetu - dr. Vanda Ekl, akademik Branko Fučić i arhitekt Igor Emili. Sveučilišna knjižnica 2008. godine obilježila je 40. godišnjicu otvorenja izložbe Glagoljica, povodom čega se pristupilo njezinom osuvremenjivanju, u sklopu projekta „40. godišnjica izložbe Glagoljica“. Dosad  su napravljene mramorne pločice uz izloške u obliku glagoljskih slova s tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku, u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti iz Rijeke. Uređen je prostor izložbe, nabavljeno računalo s glagoljskim fontom te pisač, uz pomoć kojih posjetitelji mogu ispisivati željeni tekst na glagoljici te ga otisnuti i ponijeti sobom. U sklopu posjeta izložbi prikazuju se dokumentarni filmovi o glagoljici, Bašćanskoj ploči i Šimunu Kožičiću Benji. Planirano je i snimanje dokumentarnog filma o glagoljici.

Sponzori ove etape osuvremenjivanja izložbe Glagoljica bili su Grad Rijeka, Županija primorsko-goranska te INA-industrija nafte.

U sklopu proslave 40. obljetnice izložbe Glagoljica Sveučilišna knjižnica se kao suorganizator uključila u rad Međunarodnog znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića, koji je održan u Malinskoj na otoku Krku od 30. siječnja do 1. veljače 2009. godine. Tom je prigodom, povodom 10. obljetnice smrti akademika Fučića, 31. siječnja 2009. u Sveučilišnoj knjižnici otvorena izložba te predstavljen zbornik. Zbornik je 2012. godine, prema izboru književnih kritičara, izabran među deset knjiga koje su obilježile prethodnu godinu. Može se nabaviti u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka po cijeni od 300,00 kn.

Godine 2009., u sklopu projekta "40. godišnjica izložbe Glagoljica", Sveučilišna knjižnica Rijeka izdala je Vodič kroz izložbu Glagoljica na hrvatskom jeziku, koji je i predložak za izdanja na stranim jezicima.

Vodič kroz izložbu Glagoljica na engleskom jeziku, The glagolitic script : a guide to the exhibition izdan je 2010. godine, a vodič na talijanskom jeziku Mostra La scrittura glagolitica : guida 2011. godine.

Sveučilišna knjižnica stalnu izložbu Glagoljica želi uključiti u kulturni turizam grada Rijeke i šire i ponuditi kvalitetan i originalan kulturni suvenir. Stoga se uključila u izdavački projekt „Erasmus naklade“ iz Zagreba  pod nazivom Suveniri hrvatske baštine 1 – Šimun Kožičić Benja i njegova tiskara u Rijeci (1530./1531.) : razglednice i čestitke sa 16 motiva iz glagoljskih knjiga.

Godine 2010. godine ovo izdanje dobilo je pravo na korištenje znaka "Izvorno riječko", koje dodjeljuje Turistička zajednica grada Rijeke.

Mapa se može, osim u Sveučilišnoj knjižnici, nabaviti i u Turističkom informativnom centru na Korzu te putem web-shopa .

 

Sveučilišna knjižnica od 2010. godine sudjeluje u manifestaciji "Noć muzeja"  Hrvatskog muzejskog društva stalnom izložbom Glagoljica. U prošlogodišnjim programima organizirane su različite izložbe, promocije, predavanja, radionice i projekcije filmova kako bi se popularizirala sama izložba, kao i oni koji se njome na različite načine bave.


 

Posjet izložbi uz prethodnu PRIJAVU

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 
  
  
   
   
  Vodič kroz izložbu  
     
 
Glagoljica je izvorno slavensko pismo.
  Na krajnjem zapadu svoje zemljopisne raširenosti, na istarsko-kvarnerskom području, doživjelo je ono svoj najburniji i najtrajniji procvat.
  Od ćirilo-metodske misionarske akcije u IX. stoljeću do posljednjih svjedočanstava o upotrebi glagoljskog pisma u XIX. stoljeću. Protegao se život ove pismenosti kroz cijelo jedno tisućljeće.
  
Glagoljica je u nas prožimala život liturgije, prava, društvenih ustanova, lijepe književnosti, znanosti i život svagdašnji.
  Omogućila je kulturu našeg čakavskog književnog jezika, izraz naših kulturnih sadržaja i očuvanje naše samosvijesti.
Postala je i ostala kroz duga stoljeća nacionalnim pismom Hrvata.

 

 
qq
   
 
Na ovoj jedinstvenoj izložbi u Hrvatskoj prikazana je na jednom mjestu glagoljska baština hrvatskog naroda.
  Metodički je izložen razvoj glagoljice u povijesnom vremenu, u zemljopisnom prostoru i u ljudskom ambijentu.
 
    
    
  
 
PLES MRTVACA – Crkva svete Marije na Škriljinah – majstor Vincent iz Kastva – god. 1474. - Beram
Kroz sva srednjovjekovna stoljeća istarske su crkve bile oslikane.
Pojava fresaka bila je izazvana religioznim, didaktičkim i estetskim potrebama pučkih masa.
 
   
   
 

 
 
POKLONSTVO TRIJU KRALJEVA – Crkva svetoga Roka –meštar Anton s Padove – godina 1529. – Draguć
 
   
   
   
  
 
Minijature s prikazom poljodjelskih poslova kroz dvanaest mjeseci
u kalendaru glagoljskog misala vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine
 
   
   
 
Izvorno, glagoljica je bila namijenjena Slavenima u Moravskoj i Panoniji.
  Na poziv kneza Rastislava, 863. g. Konstantin-Ćiril i Metod iz Soluna dolaze na teritorij Moravske. Konstantin-Ćiril i Metod u razdoblju od šest mjeseci osmislili su 40 slova glagoljice, zatim su na slavenski jezik preveli dijelove Svetoga pisma i priredili temeljne bogoslužne knjige. Glagoljica i slavensko bogoslužje, nakon Metodove smrti 885. g., potisnuto je iz Moravske. Dio učenika odlazi prema Kijevu, dio kreće prema Preslavu i tu osnivaju školu, a dio dolazi u Ohrid, gdje šire pismenost među narodom. Jedan dio manje obrazovanih klerika prodavan je kao bijelo roblje u Veneciji i tako dolazi na ova naša područja.
 
    
    
  
 
Bašćanska ploča, oko 1100. godine.
Jedan od najznačajnijih glagoljskih natpisa, važan izvor za povijest razvitka glagoljskoga pisma i za hrvatsku povijest.
 
   
    
 

Glagoljska azbuka

  Na prvom stupcu stari nazivi za pojedino glagoljsko slovo, tip slova u starijoj obloj glagoljici, tip slova u mlađoj hrvatskoj uglatoj glagoljici, izgovor slova, latinička transliteracija slova i brojčana vrijednost glagoljskih slova.

 
   
  
    
  
   
  Najstariji glagoljski natpisi nalaze se u Istri i na Kvarneru:
Plominski natpis, 11. stoljeće
Najstariji natpis s istarskoga kopna uklesan je na kamenom reljefu iznad lika sv. Jurja koji je prikazan s palmom u ruci.
Rustičan srednjovjekovni reljef nastao je ugledanjem na likove pokojnika s rimskih nadgrobnih spomenika.

Valunska ploča, 11. stoljeće
Dvojezični natpis pisan hrvatski glagoljicom i latinski karolinom bilježi tri stara hrvatska imena - bake, sina i unuka.

Krčki natpis, 11. stoljeće
Ulomak pisan oblom glagoljicom.
Natpis spominje gradnju benediktinaca glagoljaša, opata i nekoliko starih hrvatskih imena – Dobroslav, Radonja, Rugota.

Jurandvorski ulomci, 12. stoljeće
Senjska ploča, 12. stoljeće
Grdoselski ulomak, 12. stoljeće
Humski grafit, 13. stoljeće

 
    
    
  Hrvatski glagoljski kodeksi, rukom pisane liturgijske knjige, sačuvane su u ulomcima počevši od 11. stoljeća.
Stariji primjerci neugledne umjetničke opreme ukazuju na skučene prilike u kojima je živjela glagoljska knjiga.
Najbrojniji i najljepši primjerci potječu iz 14. i 15. stoljeća, kad je umijeće hrvatskih pisara i iluminatora bilo na vrhuncu. Većina tih najbogatijih primjeraka sačuvanih kodeksa potječe iz Krbave, Primorja i Istre.
 
    
  
  Beramski (Ljubljanski) misal, oko 1450. godine.
Ljubljanski (Beramski) brevijar, XV. stoljeće.
Novljanski II. Brevijar iz 1495. godine.
Hrvojev misal, početak XV. stoljeća.
Vrbnički I. Misal iz 1456. godine
Vrbnički II. Misal iz 1462. godine.
Riječki fragment I.
Riječki fragment II. (original)
 
       
  
  Kločev glagoljaš (Glagolita Clozianus), XI. stoljeće.
Grškovićev odlomak Apostola, XII. stoljeće.
Mihanovićev odlomak Apostola, XII. stoljeće. Na pozadini Bečki listići, detalj s inicijalom slova P.
 
   
   
 
Naobrazba i znanje glagoljaša
 
   
  
 
Stranica iz đačke bilježnice, teološkoga priručnika žakna Barića Mandića iz Baške, godina 1715.
Stranica iz Kuzmićeva zbornika, 1724.-1725. godina.
Petrisov zbornik, XV. stoljeće.
Tkonski zbornik, XVI. stoljeće.
Lucidar Košćičićevi odlomci, druga pol. XVII. stoljeća.
Rukopis iz Omišlja, XVIII. stoljeće.
 
    
    
 
Egzorcizmi i medicina
 
 

Recepti i zapisi protiv duhovnih i fizičkih zala koja su ugrožavala čovjeka, njegovu stoku i urod.

 
       
  
  Zakletve od zlih zvijeri i od grada, XVII. – XVIII. stoljeće.
Magijski zapisi i recepti. XIV. – XV. stoljeće.
Drama iz 1556. godine s notnim prilogom iz 1564. godine s gornjega Jadrana.
Klimantovićev zbornik, 1509. godina.
Rukopis stihova Šest šekvencija na martvacu iz 1729. godine.
 
    
    
 

Književnost glagoljaša

 
  
 
Legenda o svetoj Tekli, druga polovica XIII. stoljeća.
Bašćanski (Premudini) ostrišci, XII. stoljeće.
Vatikanski misal (Illyr 4) iz Omišlja, 1317.- 1323. godina.
Misal kneza Novaka iz Krbave, 1368. godina.
Frašćićev psaltir iz 1463. godine.
 
    
    
  Glagoljicom se od 13. stoljeća ispisuju brojni dokumenti svjetovnog sadržaja, prije svega različite isprave i pravni spisi.  
    
  
 
Notarska knjiga bilježnika Ivana Božičevića iz Lošinja, 1601. – 1636. godina.
Isprava notara Filipa Pilušinovića iz Novoga, 1475. godina.
Oporuka koju je pisao kastavski notar Ivan Pavlinić 1625. godine.
Testament Kate pokojnoga Mika Magašića u Baški na Krku, 28. IV. 1760. godine.
Takozvani buletini iz Baške nastali 1775. godine.
Kožljačko-mošćenički razvod pisan 2. studenoga 1395. godine.
Veprinački statut, pisan 1507. godine.
Istarski razvod, 1275. – 1325. godina.
Vinodolski zakon, 1288. godina.
Isprava kneza Martina Frankapana od 5. rujna 1458. godine.
Isprava kneza Štefana Frankapana iz 1439. godine.
Testament Jelene, sestre Petra Kružića, iz godine 1541. u Lupoglavu (Istra).
Registar (Kvadirna) Bratovštine svetoga Antona u Zabrešcu, župa Dolina kod Trsta (Italija) iz 1548. godine.
Knjiga primitaka i izdataka Bratovštine (Crkve) svetoga Antuna u Belom na otoku Cresu, 1572. - 1641. godina.
Zapisnici Bratovštine svetoga Jurja na Trsatu (Rijeka), 1566. godina.
Matične knjige iz Materade (Istra), XVIII. stoljeće.
Isprave riječkoga notara Gverina Tihića iz 1546. godine.
 
    
    
 
Glagoljska tiskana knjiga
 
       
 
I u Hrvatskoj je početak novoga vijeka obilježen tiskanjem prvih knjiga. Hrvatski glagoljski tisak vrhunac je glagoljaške kulture.
Tiskala su se pretežno djela liturgijskog, nabožnog i vjersko-poučnog sadržaja te početnice.
 
  
   
  Misal rimskij va ezik slovenskij sazdan. Rim, 1631. godina.
Missal rimskij slavenskim jazikom. Rim, 1741. godina.
Rimski misal slavinskim ezikom. Rim, 1893. godina.
Misi za umršee. Rim, 1893. godina.
 
    
    
 Hrvatski prvotisak 
   
  Misal po zakonu Rimskoga dvora tiskan je - kako stoji u kolofonu - 22. veljače 1483. Mjesto tiskanja ostalo je do danas nepoznato. Pretpostavlja se da je to bila Venecija, no postoji i teza da je Misal tiskan u ličkom Kosinju.  
  
   
    
 
Godine 1530. osnovana je hrvatska tiskara u Rijeci. Njezin je utemeljitelj modruški biskup Šimun Kožičić Benja, koji je u Rijeku doveo majstore tipografe iz Brescie, Dominika i Bartolomea. Tiskara je djelovala razmjerno kratko, vjerojatno samo dvije godine, a objavila je pet glagoljskih knjiga.
 
  
   
    
 
Glagoljski tisak protestanata nastavak je hrvatske glagoljske tradicije i djelo većinom istarskih glagoljaša. Glavne uloge s hrvatske strane imali su Stjepan Konzul Istranin iz Buzeta i Antun Dalmatin iz Senja. U Urachu kod Tübingena osnovana je tiskara u kojoj je od 1561. do 1565. godine tiskano oko 30 knjiga, pretežno na glagoljici.
 
  
   
    
 Dođite i posjetite nas! 
    
 
Budite svjedoci hrvatske kulturne prošlosti nastale i očuvane na ovom našem primorskom kamenu.
 
       
 
Na temelju Ekl, V.; Fučić, B. Izložba Glagoljica : vodič. Rijeka : Naučna biblioteka Rijeka, 1968. i sinopsisa vođenja po Izložbi, sastavila Evgenia Arh, dipl. knjiž.