(odabir iz fonda Sveučilišne knjižnice Rijeka)

    U kontekstu i primjeni bibliosofskog pristupa knjizi kao duhovnom biću u nizu tematskih izložbi knjižne građe iz fondova Sveučilišne knjižnice Rijeka, predstavili smo raznolikost i bogastvo građe ukazujući na duhovni odnos prema knjizi. Tematski odabir posvećen fotografiji implicira stoga razumijevanje kojim se u modusu fotosofije pristupa fenomenologiji fotografske dimenzije života, tehnike i umjetnosti slike. U doba slike kojom završava industrijsko doba i počinje informatičko doba, zbivaju se značajne metamorfoze koncipiranja/doživljavanja svijeta i života kroz medije slike. Fotografija je u tome imala bazični značaj a ima ga i nadalje kroz multipliciranje novih medija i njihovih značenja

    Fotografija stoji na prijelazu i određuje i budućnost virtualne slikovnosti. Tehnizacija/tehnoizacija svijeta nezamisliva je bez tehničke polidimenzionalnosti prirukovanja onim što stvara i multiplicira sliku. Povijesno, fotografija slijedi iz kartografske prakse i ranorenesansnog slikarstva kojim uz ostalo i dvodimenzionalnost i perspektiva ulazi u mentalno/vizualni sklop doživljavanja zbilje, bića i oblika. Prvotno kao dvodimenzionalna kopija stvarnosti i povratak realnosti ona je sve više postajala konotativno/denotativni kompleks informacija te je s primata predmeta transmodirala na primat informacije. To osobito vrijedi za umjetničku fotografiju.

    Fotografija je modificirana poruka iz zbiljske dimenzije života koja se prenosi predodžbama i artikulira načine viđenja/mišljenja života i bića. Ona kroz određeni percepcijski sadržaj prenosi fotonomsko značenje ili stvara artesofski efekt. Određeni dio materijalne ili virtualne stvarnosti se separira i interpretira kroz foto-senzitivni materijal kojim se inicira pojava fotosofijskog efekta. Duhovno senzibilizirana pažnja fokusira se i koncentrira na ograničeni vizualni doživljaj koji se ističe (tako i u propagandnoj i u umjetničkoj fotografiji). Ono perceptivno se filtrira i epoheizira od šire stvarnosti/virtualnosti kako bi proizvelo efekt i istodobno sačuvalo dublji ili vizualno naglašeni element ili podsjećanje, od prirodne entropije i zaborava u masivnosti prolaženja oblika/doživljaja svijeta.

    U dvodimenzionalnoj virtualnoj stvarnosti fotografija ističe odabrani reducirani dio četverodimenzionalne stvarnosti. Tako se bilježe i artikuliraju skriveni fenomeni materijalne zbiljnosti kroz primjenu vizualizacije ideje i koncentraciju svijesti i tehničku obradu. I duhovni i tehnički aspekti podliježu procesima perfekcioniranja ili šabloniziranja, tako imamo "višu" i "nižu" fotografiju, i eo ipso, druge slikovne medije i nove tehnike.

    Izložba je podijeljena na podtematske cjeline. Prva je predstavljena knjigama iz povijesti fotografije i fotografskih tehnika. U drugom su segmentu knjige teorijskog i enciklopedijskog sadržaja. U trećem dijelu su uvrštene knjige koje fotografski dokumentiraju naše krajeve, uključujući i one koje sadrže slikovnost starih razglednica. Četvrta cjelina su autorske monografije umjetničke fotografije.

    Razvoj onog tehničkog i rast duhovnog senzibiliteta međusobno se uvjetuju. Suvremeni fotosofijski kao artesofijski senzibilitet vezan je uz visokousavršene tehničke mogućnosti kako u području fotografije tako i novih medija, ali i tehnoiziranog/društvenog okruženja u kojem se "stvara/rastvara" slika u kompleksnosti svojih značenja. Čovjek je biće koje govori i razumijeva svoje bivstvovanje i bitak svijeta u cjelini, ali on to ne čini samo s riječima i kroz govor već i u i sa slikama. Čovjek je biće koje egzistira i kao biće slike u multidimenzionalnosti slikovnosti. To je njegov skriveni i u mnogočemu sudbinski "govor". Informatičko doba to još samo više potencira i multiplicira. A korijen i početak svega je bila i jest još uvijek fotografija.

Dr. sc. Jadran Zalokar

popis izložaka